Video
Pitanje identiteta nikada ne može biti riješeno, već se radi o procesu koji se stalno razvija, mijenja i sukobljava na neki način sa prisutnošću različitih identiteta u pojedinim zajednicama rekao je za Pobjedu profesor na Institutu za etničke studije u Ljubljani Mitja Žagar.
On je nedavno bio gost na Univerzitetu Crne Gore, gdje je govorio na okruglom stolu „Dijaspora, identitet i migracije mogućnosti i izazovi” a u razgovoru za Pobjedu kaže da na polju identiteta nema konačnog finalnog rješenja.
“Kad god se pokušavaju finalna rješenja dolazimo do rezultata kao što su bili za vrijeme nacizma i fašizma i oni su sigurno nepoželjni. Zbog toga ono što treba stvoriti jeste neku zajednicu, prostor unutar koga se mogu različiti identiteti ispoljavati, susrijetati međusobno, dolaziti u međusobnu inetrakciju i tražiti zajedničke interese, zajednička rješenja koja im omogućava suživot i saradnju”, istakao je on.
Precizirajući o kakvom modelu je riječ, Žagar kaže da u tom smislu postoje različiti pogledi.
“U politici i ideologiji nekako su najčešće bili prisutni modeli multikulturalizma i interkulturalizma. Više volim da govorim o multikulturalizmu i interkulturalizmu kao jednom malom segmentu uređivanja i upravljanja različitostima u društvu koji se ne bave samo sa etničkim dimenzijama tih različitosti, već se bave svim društveno relevatnim dimenzijama različitosti koje postoje u društvu. Normalno, religijski, etnički, identitetski su dio tih dimenzija”, naveo je on.
Kaže da Slovenija još nije uspjela da riješi pitanje identiteta.
“Slovenija to rješava, sa time se suočava i ima isto tako velikih problema kao i sve druge zajednice. U Sloveniji postoje različiti pogledi. Na primjer, sada je aktuleno pitanje ne toliko odnosa manjina, to je više-manje sredino pitanje i manjine su prihvaćene kao činjenica, već se sada pojavljuje problem migracija i migranata. Tu se već vidi da je velika mjera netrpeljivosti i velika mjera neshvatanja same dinamike razvoja ljudske vrste kao takve, koja je uvijek kroz istoriju migrirala i koja je baš na taj način došla na sve kontitnenete”, rekao je on.
Bitno je, dodaje Žagar, u ovoj priči „da pokušavamo stvoriti neku inkluzivnu percepciju društva i inkluzivnu politiku koja će biti sposobnada uključi sve pojedince i sve različite zajednice”.
“Gdje treba voditi računa o tome da i oni koji žive u određenoj sredini i oni koji dolaze su u interakciji i jedni drugi se moraju promijeniti, moraju se, ustvari, mijenjati da bi bili kompatibilniji. Ono što je bitno kao osnov za to su zajednički interesi i neka vizija budućeg razvoja i budućeg suživota u tom društvu”, kazao je on.
Komentarišući pitanje odlaska ljudi sa Balkana, uključujući i omladinu iz Crne Gore, naš sagovornik navodi da se to dešava i u Sloveniji, kao i u svim zemljama svijeta. Kaže da je riječ o normalnoj pojavi, jer su ljudi uvijek odlazili gdje misle da im je bolji život.
“Često onda kada stignu tamo utvrde da ni tamo nije idealno, pa se neki, čak, i vraćaju”, kaže on.
A ono što je, ističe on, bitno u društvima, pogotovo, u onima gdje se suočavamo sa problemima starenja stanovništva jeste „da pokušamo napraviti jedan mentalni preskok”. Treba, pojašnjava Žagar, sačiniti novi koncept koji bi razmatrao dva viđa budućeg razvoja.
“Prvi je održivi razvoj i tu je bitno da se vidi koje su djelatnosti koje ne štete okolini, ne štete društvu kao takvom i koliki je otprilike obim stanovištva koji te djelatnosti može da održava u jednoj određenoj sredini”, rekao je on, dodajući daje idealno za razvoj društva da se omogući proizvodnja hrane na distanci od 200 kilometara od mjesta života.
Drugo što je važno, dodaje profesor, jeste da treba taj razvoj usmjeravati tako da uključuje sve pojedince, sve zajednice koje se tamo nalaze.
Preporučeno
“Ono što je tu bitno i sa čime se mogu na neki način malo smanjiti nekontrolisani migracioni procesi koji mogu, ponekad, uticati negativno, jer njihov rezultat može biti depopulacija određenih teritorija, jeste razvoj u tim teritorijama, odnosno razvoj u tim državama. Kada bude jednom perspektiva života za pojedince, pogotovo mlade, u nekoj sredini pozitivna onda će se pritisak na iseljavanje smanjiti. Postaće atraktivna i za druge da dolaze i tada ćemo doći do onoga što je idealno, a to je neka cirkulacija, neki krug ljudi koji su prihvaćeni u svim sredinama i koji se mogu uklopiti u sve sredine”, zaključio je Žagar.
