Iz izvršne vlasti najavljeno je da će nacrt zakona o Vladi završiti do kraja juna, uz obrazloženje da “osim što će se precizno urediti ovlašćenja i nadležnosti Vlade ovim zakonom biće definisan odnos između Skupštine i Vlade, kao i odnos u pogledu nadležnosti i ovlašćenja između Vlade i predsjednika Crne Gore”.

Zakonom bi se, kaže Vučurovič, regulisale razne pravne praznine, nedoumice i nelogičnosti.

“Da smo imali taj Zakon izbjegle bi se i zloupotrebe i slobodna tumačenja drugih zakona, pa i kršenje zakona i Ustava koje smo imali u vise navrata, pa i prilikom formiranja ove manjinske vlade, koja nije odraz volje građana na izborima nego nekih pretumbavanja i dogovora između dijela pobjednika od 30. avgusta 2020. godine i onih koje su građani poslali u opoziciju”, kazao je Vučurović.

On objašnjava da bi se na ovaj način naročito regulisalo  stanje u vakuumu između mandate stare i formiranja nove vlade, odnosno nadleznosti i uloga vlade u tehničkom mandatu koja funkcionise u tim periodima.

“Imamo primjere iz Zakona o Vladi drugih država da izvršna vlast kojoj je prestao mandat može vršiti samo tekuće poslove i ne može predlagati parlamentu zakone, niti donositi propise osim u posebnim slučajevima”, pojašnjava Vučurović.

Prema njegovim riječima “taj zakon bi omogućio, u krajnjem, da vlada funkcionise na osnovu zakona, a ne uredbi i poslovnika, i najzad bi se uozbiljili odnosi u državi posebno na relaciji Skupština-Vlada”.

Vučurović je kazao da se je politički subjekat kojem pripada godinama zalagao za donošenje ovog zakona.

“A upravo je bivšem režimu odgovaralo jedno nedefinisano stanje koje je korisceno po želji i interesima nosioca vlasti”, smatra Vučurović.

Poslanik DF-a osvrnuo se i na činjenicu da je rješenje o formiranju radnog tijela za pripremu predloga zakona o Vladi potpisao ministar odbrane i potpredsjednik Vlade Raško Konjević.

“Konjević je u više navrata bio ministar i čija je partija godinama bila dio vlasti sa DPS, ali im nije padalo na pamet, osim deklarativno, da donesu u tom vremenu zakon o vladi nego su ga izbjegavali u širokom luku da bi mogli da love u mutnom”, rekao je Vučurović. 

Vladimir Martinović za Portal RTCG kaže da Demokrate već duže vrijeme ističu neophodnost ovog zakona.

“Odgovornost za to što ga još nema nikako nije samo na posljednjoj 42. vladi nego se, slobodno, odgovornom mogu smatrati i sve ranije vlade. Dodao bih da je dobro to što predlog dolazi od gospodina Konjevića koji svakodnevno disciplinuje gospodina Abazovića. Da se kojim slučajem čekalo na Abazovića, zakon o vladi bi sačekala sudbina zakona o porijeklu imovine”, smatra Martinović.

Prema njegovim riječima, Demokrate su 2019. godine, prilikom rada na rješenjima koja je trebalo da vode sveobuhvatnoj reformi izbornog i drugog zakonodavstva iskazale privrženost iznalaženju ovih rješenja.

“Ali smo i napravili značajne pomake kada je u pitanju Zakon o Vladi i druga rješenja koja je trebalo da doprinesu izgradnji povjerenja u izborni proces i njegove aktere. Predlozi do kojih se tom prilikom došlo bili su dobra osnova, ne samo za Zakon o Vladi, nego i o Skupštini, kao za sva ostala rješenja koja je trebalo da doprinesu izgradnji izbornog ambijenta u koji bi se imalo više povjerenja”, navodi poslanik Demokrata.

Martinović navodi da je to povjerenje posljednjih mjeseci dodatno narušeno izborom Vlade “veoma upitnog legitimiteta, izabrane na sjednici koja je zakazana onako kako nije zakazana nijedna prije nje, bilo gdje u demokratskom svijetu”.

To će, smatra Martinović,  nad ovim zakonskim rješenjem, već na njegovom početku, nadviti sjenku nelegitimne Vlade.

“Ima nečeg čudnog u tome da Zakon o Vladi predlaže ona vlada koja se već ogriješila o Ustav i svaki zakon o koji se mogla ogriješiti”, konstatovao je Martinović.