Većina ministara i poslanika ne dopušta uvid u račune, ni Spajić ni Milatović ne daju saglasnost

U tome nisu usamljeni.

Među onima koji nisu dali saglasnost za pristup računima, što im je omogućavao dosadašnji zakon, je i više od polovine ministara i gotovo dvije trećine poslanika.

Pristup računima služi Agenciji da provjeri da li su crnogorski funkcioneri prijavili sve i prave prihode.

Međutim, vrijeme biranja između davanja i nedavanja saglasnosti je završeno.

Po novom Zakonu o sprječavanju korupcije koji je usvojen 7. juna, Agenciji više neće trebati saglasnost kako bi pristupila podacima sa računa funkcionera i članova njihovih porodica.

Ta odredba uvrštena je u Zakon i na predlog nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja se decenijama bavi borbom protiv korupcije.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac smatra da će pristup računima omogućiti Agenciji da “otkrije makar dio ‘crvenih zastavica’ koje ukazuju na eventualnu korupciju javnih funkcionera”.

Šta znači pristup računima?

Crnogorski funkcioneri dužni su da najmanje jednom godišnje Agenciji dostave imovinske kartone, u kojima prijavljuju svoje i prihode i imovinu svoje porodice.

Agencija može da provjeri da li prijavljeno odgovara podacima kojima raspolažu druge crnogorske institucije, među njima i banke.

U jednom od dokumenata Agencije se pojašnjava da ona može zahtjevom da traži od banaka u Crnoj Gori pristup svim računima koje određene osobe posjeduju – kako prilivima i odlivima na tekućim i devizinim računima, tako i novčanim i kreditnim zaduženjima.

Ako Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera veći u odnosu na realne, funkcioner je dužan da u roku od 30 dana dostavi detaljne podatke o načinu njihovog sticanja.

Za neprijavljivanje tačnih prihoda i imovine kazna iznosi do 2.000 eura.

Drastično opao broj saglasnosti

Godinama opada broj funkcionera koji su bili saglasni da Agenciji daju uvid u njihove račune.

U godini kada je Agencija zvanično počela sa radom – 2016. – saglasnost za pristup računima dalo je tadašnjih 73 odsto javnih funkcionera.

U međuvremenu je taj procenat opao za oko 30 odsto, vidi se iz godšnjih izvještaja o radu Agencije.

Trend pada konstatovala je i Evropska komisija u jednom od izvještaja o Crnoj Gori, posebno ističući mali broj članova Vlade koji su dali saglasnost za pristup računima.

Ko nije dao saglasnost u Vladi?

Osim premijera Spajića, još 12 od ukupno 22 člana njegove Vlade nije dalo saglasnost Agenciji za pristup podacima.

RSE je svim tim ministrima poslao upit, ali je na pitanje zašto nisu dali saglasnost odgovorila je samo ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:

“U trenutku davanja izvještaja o prihodima i imovini nijesam imala povjerenja da finansijske podatke stavim na raspolaganje instituciji čiji je ugled bitno narušen.”

Govoreći o Agenciji, ministarka ističe da je njen kredibilitet doveden u pitanje, posebno ističući slučaj nedavnog hapšenja direktorice Jelene Perović.

Perović, koja je u međuvremenu puštena da se brani sa slobode, sumnjiči se za zloupotrebu službenog položaja. Ona je negirala krivicu.

Na pitanje zašto nije dao uvid u račune nije odgovorio ni predsjednik države Jakov Milatović.

Od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore, saglasnost je dalo samo 30.

Među onima koji su dali saglasnost je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

Za Milovca je posebno problematično to što su pristup računima ograničavali funkcioneri bivše opozicije, a sadašnje vlasti. Podsjeća da se njihov politički diskurs oslanjao na obećanja o punoj transparentnosti “jednom kad oni dođu na vlast”:

“Samo na primjeru žiro računa možemo da vidimo do koje mjere se mijenja percepcija odgovornosti prema javnosti sa prelaskom iz opozicije u vlast.”

Bez saglasnosti i vrh ASK i Ustavni sudNijedan od sedam sudija Ustavnog suda nije dao saglasnost Agenciji za pristup podacima.

Saglasnost nisu dali ni vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladan Novović, kao ni vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković.

Marković je za RSE kazao je da je od stupanja na funkciju vrhovnog državnog tužioca u januaru ove godine prijavio Agenciji sve prihode i imovinu, čime ih je učinio transparentnim:

“Isključivo u cilju zaštite svog prava na privatnost, ali i moje porodice, a uzimajući u obzir da davanje saglasnosti za uvid u račune nije zakonska obaveza, izabrao sam mogućnost da ne dam saglasnost.”

I Vučković je kazala da nije dala saglasnost jer nije imala zakonsku obavezu.

“I pored te činjenice, naglašavam da je Agencija, bez moje saglasnosti, vršila uvid u moje bankovne račune u odnosu na imovinski karton za 2020. a što je suprotno Zakonu o bankama i drugim propisima koji se odnose na uvid u bankovni račun.”

Vučković je ranije saopštila da je, između ostalog, zbog toga podnijela krivičnu prijavu protiv Agencije i direktorice Perović.

Interesantno je da saglasnost Agenciji nije dala ni direktorka Perović ni njeno dvoje zamjenika.

Iz Agencije nisu odgovorili na pitanja RSE zašto direktorica i njeni zamjenici nisu dali saglanost za pristup računima.

Nisu pojasnili ni kako će nove odredbe Zakona olakšati rad Agencije.

Venecijanska komisija tražila ukidanje opcije saglasnosti

Dosadašnje rješenje, prema kojem je funkcionerima bilo ostavljeno na volju da li će dozvoliti pristup bankarskim podacima, kritikovala je Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Savjeta Evrope.

Komisija je poručila da su druge zemlje, poput Slovenije i Ukrajine, našle načine da institucijama koje se bave sprečavanjem korupcije osiguraju pristup informacijama o finansijama funkcionera.

Novi Zakon o sprečavanju korupcije usvojen je 7. juna kao dio paketa 12 zakonskih rješenja koji su uslov Crnoj Gori za dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila iz oblasti vladavine prava (IBAR).

Njime se propisuje da Agencija, radi provjere podataka iz imovinskih kartona, može imati pristup podacima sa računa. Bliži način pristupa podacima sa računa propisaće Vlada.

To se odnosi samo na račune funkcionera u Crnoj Gori.

Iz MANS-a su više puta upozorili da je potencijalno skrivena imovina funkcionera prije svega na inostranim računima.

Milovac pojašnjava zbog čega je važan uvid u račune u inostranstvu:

“Ovo je posebno važno jer se takozvana provizija od korupcije nerijetko krije na žiro računima van Crne Gore, u poreskim rajevima iza kompleksnih mreža offshore kompanija i čitave armije advokata i takozvanih rent-a-direktora.”

Takve mreže, dodaje, imaju za cilj da sakriju stvarno vlasništvo nad imovinom u inostranstvu, a koja ne bi mogla biti objašnjena zvaničnim prihodima javnih funkcionera.

Milovac navodi primjer bivšeg predsjednika i premijera Mila Đukanovića.

Kroz globalni projekat istraživanja offshore poslova pod nazivom “Pandorini papiri” (Pandora Papers), MANS je objavio 2021. da su Đukanović i njegov sin 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih djevičanskih ostrva, Paname i Gibraltara.

Još jedan primjer iz rada MANS-a je i njihov nalaz da je porodica bivšeg državnog zvaničnika Svetozara Marovića samo na jednom švajcarskom računu imala 3,8 miliona američkih dolara.

Marović, osuđeni šef budvanske kriminalne grupe, to nije prijavio u svom imovinskom kartonu.

Stvari bi trebalo da se promijene kada Skupština ratifikuje Međunarodni sporazum o razmjeni podataka u svrhe provjere izjava o imovini, a koji joj je Vlada dostavila prije dva mjesca.

Taj sporazum su potpisale Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija prije više od tri godine, ali nikad nije ratifikovan u parlamentu.

On treba da omogući Agenciji da utvrdi da li crnogorski funkcioneri u ovim državama skrivaju imovinu.