Kako su istakli, nije prijavljena ni jedna nepravilnost u vezi sa vjerodostojnošću suštine podataka u bazi unijetih popisnih podataka.

Prema podacima ove institucije, registrovane su provjere koje se odnose na 20.684 popisana lica, od čega je skoro 70 odsto njih ili 14.600 građana to učinilo putem mobilnog telefona, nešto više od šest hiljada putem računara, a 253 putem tableta. Takođe, putem telefona su dobili oko 850 poziva, i još 277 zahtjeva pristiglih putem mejla. Iz Monstata su precizirali da su najčešće tražena pojašnjenja za proceduru provjere podataka, za ispravku slovnih grešaka, pogrešan unos identifikacionih podataka sa kopije popisnice, odnosno provjeru podataka u slučaju da su građani izgubili popisnice.

“Ukupno je bilo 20 zahtjeva za slovnu ispravku, tri za promjenu latiničnog u ćirilićno pismo, dok je 11 građana direktno u Upravi provjeravalo svoje podatke zbog gubitka identifikacionog broja. Zbog objektivnih razloga, zaposleni Uprave su posjetili tri domaćinstva, odnosno devet lica kod kojih je zamijenjen statistički ID broj, što je zapisnički konstatovano. Sve ovo ukazuje na visoko povjerenje građana u popisni proces, a u krajnjem implicira na visok kvalitet konačnih rezultata popisa”, naveli su iz ove institucije.

Iz Monstata su takođe pojasnili da su partijama koje su potpisnice Sporazuma, omogućili kontrolu unijetih podataka i kontrolu ručnog brojanja podataka. Sve to, dodaju, učinjeno je uz strogo poštovanje zakonom definisane profesionalne nezavisnosti i zaštite individualnih podataka i internih uputstava Uprave za statistiku.

Nije zabilježena ni jedna nepravilnost, što je konstatovano i sačinjenim zapisnikom koji će biti dostavljen Odboru za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja popisa, zajedno sa izvještajem o aktivnostima popisa u prethodnom periodu.

VLADIN UVID

Istovremeno, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, dio vrha 44. Vlade imao je priliku da se upozna sa nekim od ključnih pokazatelja popisa koji je sproveden od 2. do 28. decembra prošle godine. Naime, dio užeg kolegijuma aktuelne izvršne vlasti, na čijem je čelu Milojko Spajić, već je imao uvid u dio rezultata, i to prije nego što je zaokruženo uparivanje svih prikupljenih podataka sa onim u registrima koji su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.

Kako je direktor Monstata Miroslav Pejović kazao tokom sjednice skupštinskog Odbora za praćenje popisa stanovništva održane 1. oktobra, dotadašnje uparivanje podataka sa bazama koje posjeduje MUP pokazalo je da podaci za oko dva odsto, odnosno 18.000 građana, nijesu bili identični. Zbog toga je kontrola nastavljena, a biće okončana najkasnije 14. oktobra. Ostaje otvoreno pitanje na koji način će se biti kontrolisan kvalitet podatka za ovaj dio popisanih stanovnika Crne Gore.

Posljednja sjednica matičnog skupštinskog Odbora najavljena je za dan prije objavljivanja prvih konačnih rezultata popisa, i na njoj nije predviđeno učešće predstavnika Monstata.

Jedini, ujedno preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023, objavljeni su 25. januara ove godine. Prikupljeni podaci odnose se na stanje koje je bilo 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, što se smatra referentnim momentom popisa.

Dakle, na kraju oktobra prošle godine u Crnoj Gori je živjelo 633.158 stanovnika. Popis je obuhvatio 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Inače, podaci su prikupljeni od 673.203 osobe.

Kako je ranije rečeno Pobjedi iz Monstata, 15. oktobra biće objavljeni konačni podaci po opštinama i to po broju stanovnika, po polu i po starosti, zatim po etničko-kulturološkim karakteristikama i po državljanstvu. Svi ostali podaci biće kontinuirano obajvljivani prema dinamici koja će tek biti objavljena, i to do kraja ove, pa i tokom prvih mjeseci naredne godine.

“Nakon toga, sukcesivno su obrađivani i objavljivani ostali podaci: bračno stanje, znanje stranih jezika, poznavanje rada na računaru, pitanja koja se odnose na invaliditet, ekonomska aktivnost stanovništva, te podaci o stanovima, domaćinstvima i porodicama”, precizirali su iz Uprave, i pojasnili da će svi oni biti objavljeni kao konačni.

Iako je od prikupljanja podataka prošlo više od deset mjeseci, Pejović je u više navrata isticao da „Monstat ne kasni“, jer cijeli proces prati prilično zahtjevna procedura čija su zakonska rješenja, koja su podrazumijevala dodatne provjere, izglasali upravo poslanici.

“Monstatu se ne mogu spočitavati ni neuspjeli tenderi za softvere, jer na to nijesmo mogli da utičemo. Sve su to stvari koje su tražene kroz Sporazum i Zakon o popisu. Svjesni koliko bi sve to moglo da traje, zato smo i kazali da će rezultati biti objavljeni u drugoj polovini godine”, podsjetio je ranije direktor Uprave za statistiku.

Takođe je potcrtao da je ovo „prvi popis koji je imao dodatne administrativne kontrole“.

“Zbog toga predstavlja dobru bazu za sve naredne registre i popise. Ali, moram napomenuti da će biti potreban dodatan novac da se ti registri usavrše”, dodao je on. Duge pripreme za sedam dana provjere

Procedura koja je pratila provjeru i objavljivanje podataka prikupljenih tokom popisa sprovedenog krajem prošle godine, trajala je skoro četiri mjeseca, a pratilo je ponavljanje tenderskih procedura i iščekivanje izmjena zakonske procedure kako bi Uprava za statistiku mogla da uveže i uporedi svoju bazu podataka sa registrima koji su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.

Podgorička kompanija „Codepixel“, čiji su suvlasnici Nenad Pejović i Mihailo Raspopović, potpisala je 23. jula ugovor sa Monstatom o izradi softvera koji će građanima omogućiti pristup vlastitim podacima o etničko-kulturološkim karakteristikama sa prošlogodišnjeg popisa. Softverom su kontrolisana pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori.

Iz kompanije „Codepixel“ za naš list su kazali da „imaju obavezu da softver, njegovo testiranje i kontrolu u prvih 12 mjeseci korišćenja izvode u skladu sa važećim zakonskim propisima, normativima i standardima za ovu vrstu posla“. Posebno su istakli zaštitu privatnosti, kako prikupljenih podataka, tako i onih koji će željeti da koriste budući softver.

“Uz to, svi podaci, informacije i dokumentacija do kojih bi došli pri izvršenju posla predstavljaju poslovnu tajnu, te se kao takvi čuvaju i obezbjeđuju. Pristup podacima imaće samo zaposleni Uprave u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike”, pojasnili su.

Kompanija „Secnora Ou“ iz Estonije izabrana je na drugom tenderu za izradu programskog rješenja kojim se provjeravala valjanost kontrolnog softvera za podatke date prilikom popisa. Oni su do 9. septembra zaokružili provjeru softvera za kontrolu prikupljenih informacija, te dali svoje sugestije koje su se najviše ticale bezbjednosti ličnih podataka. Nakon što je „Codepixel“ uradio potrebne izmjene, softver za kontrolu podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama je dobio „zeleno svjetlo“ za korišćenje.

Najduže je „tapkalo u mjestu“ uparivanje baza podataka, jer Monstat dugo nije imao pristup podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova, a time ni mogućnosti da kontroliše eventualne unose podataka nepostojećih građana.