Video
Prema Ustavu Crne Gore, isključiva nadležnost predlaganja mandatara za sastav nove Vlade pripada predsjedniku države. Ovim izmjenama parlamentarna većina želi da taj proces prenese na Skupštinu.
Parlamentarna većina, koalicije koje predvode proruski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret Ura, žele da poslanika i nekadašnjeg diplomatu Miodraga Lekića izaberu za mandatara nove Vlade.
Oni su u septembru kandidovale Lekića za mandatara ali je Đukanović to odbio jer nijesu dostavili potpise podrške mandataru u predviđenom roku. Uz to, nijesu, iako to propisuje Ustav, obavili konsultacije sa njim.
Umjesto predloga mandatara Đukanović je zatražio skraćenje mandata Skupštini kako bi bili raspisani prijevremeni parlamentarni izbori. Parlamentarna većina je odbila Đukanovićev predlog da se izborima razriješi politička kriza.
Osim načina izbora mandatara predloženim izmjenama otvara se i mogućnost pokretanje procedure za razrješenje Đukanovića sa mjesta predsjednika države. Đukanovićev mandat se završava u maju 2023. godine.
Najspornije odredbe izmjena Zakona o predsjedniku
Izmjenama Zakona o predsjedniku, Đukanoviću se nalaže da Skupštini predloži mandatara u roku od 30 dana, od izglasavanja nepovjerenja Vladi. Ako predsjednik to ne uradi, mandatarom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine ukupnog broja poslanika, navodi se u izmjenama Zakona.
Ustav na drugoj strani propisuje da predsjednik države isključivo predlaže mandatara i to 30 dana od konstituisanja Skupštine nakon izbora.
Ustavom nije predviđeno rešenje u kome se trenutno Crna Gora nalazi, kada je Vladi, u ovom slučaju Dritana Abazovića, izglasano nepovjerenje u parlamentu.
Izmjenama Zakona o predsjedniku se predviđa i mogućnost razrješenja šefa države u slučaju “propuštanja vršenja dužnosti predsjednika u postupku utvrđivanja mandatara.”
Na drugoj strani Ustav predviđa da je predsjednika Crne Gore moguće razriješiti isključivo ako Ustavni sud utvrdi da je predsjednik prekršio Ustav.
Pored ovoga predloženim izmjenama Zakona predsjednik države se obavezuje da imenuje kandidata za ambasadora koga predloži Vlada i podrži nadležni skupštinski Odbor.
Ustav Crne Gore predviđa da je u nadležnosti predsjednika države da postavlja i opoziva ambasadore na predlog Vlade i uz mišljenje skupštinskog Odbora.
Crna Gora u ovom trenutku nema ambasadore i diplomatske predstavnike u 18 zemalja.
Nema ko da utvrdi (ne)ustavnost izmjena Zakona
Izmjene Zakona koje regulišu nadležnosti predsjednika Crne Gore podržao je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović koji je rekao da ne vidi ništa sporno da se preciziraju nadležnosti predsjednika.
Jedan od lidera Demokratskog fronta ranije je zaprijetio Abazoviću da će mu sruštiti tehničku Vladu ukoliko njegova partija ne bude podržala taj zakon.
Abazović je pozvao opoziciju na čelu sa DPS-om da glasaju za barem jednog sudiju Ustavnog suda kako bi ta institucija provjerila ustavnost predloženih rješenja.
“Jedina relevantna adresa da se dokaže da li nešto ustavno je Ustavni sud. Predlažem da zajednički deblokiramo Ustavni sud”, rekao je Abazović.
Ustavni sud Crne Gore ima samo tri člana, od ukupno sedam, zbog čega od septembra nema kvorum za odlučivanje. Zbog blokade Ustavnog suda je nemoguće razmotriti ustavne žalbe.
Teško do treće Vlade
Vlada Dritana Abazovića je izgubila povjerenje većine u parlamentu 20. avgusta, nakon što je potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom i time izgubio podršku DPS-a i drugih stranaka sa kojima je prethodno napravio dogovor o formiranju manjinske Vlade.
Prethodno je srušena Vlada Zdravka Krivokapića u februaru, upravo na inicijativu Abazovića koji je u toj Vladi bio vicepremijer.
Preporučeno
Naredna potencijalna Vlada na čijem čelu bi bio poslanik Miodrag Lekić, a za šta se zalažu Demokratski front, Demokrate, Ura i stranke okupljene oko njih, bila bi treća Vlada od parlamentarnih izbora 2020. godne kada je Đukanovićev DPS izgubio vlast nakon 30 godina.
