Video
Ambasador Republike Njemačke u Crnoj Gori Robert Veber, koji je nedavno počeo mandat u našoj zemlji, kazao je u razgovoru za Pobjedu da je Crna Gora pokazala da hrabre političke odluke mogu dovesti do toga da i nemoguće postane stvarnost. Dodaje i da bi cilj svih demokratskih snaga jedne zemlje trebalo da bude da se politička konfrontacija odigrava prije svega u parlamentu.
Preporučeno
– Zdrava demokratija zahtijeva vladu koja je sposobna da djeluje i njenu kontrolu u parlamentu. To suštinski podrazumijeva i aktivnu opoziciju u parlamentu. Iskustvo pokazuje da to odgovara i očekivanjima birača, kazao je Veber.
POBJEDA: Dužnost ambasadora Njemačke u našoj zemlji preuzeli ste prije manje od mjesec. Nedavno ste, tokom sastanka sa premijerom Duškom Markovićem, kazali da „Crna Gora predstavlja veliku promjenu na Zapadnom Balkanu“. Što ste podrazumijevali pod tom promjenom?
VEBER: Hrabre političke odluke kao i zalaganje građana mogu dovesti do toga da ono što je bilo smatrano nemogućim postane stvarnost. To je Crna Gora pokazala. Odlučnost za sprovođenje političkih, zakonskih i organizacionih promjena, kako bi se približili pravnom poretku Evropske unije, Crnu Goru nije samo učinila „predvodnikom“ među zemljama Balkana, već je ljudima donijela i konkretna poboljšanja, kao na primjer bezvizni režim.
POBJEDA: Crnoj Gori predstoji otvaranje još dva poglavlja u pregovorima sa EU. Očekujete li da poglavlje 27 bude otvoreno do kraja godine; da li Crna Gora ima podršku Njemačke kada su u pitanju ova dva izuzetno važna poglavlja za našu zemlju? Kako bi se eventualno odlaganje otvaranja ovih poglavlja za sljedeću godinu,odrazilo na integracioni proces, imajući u vidu da će agenda EU biti opterećena izborima za EP?
VEBER: Opisan napredak u okviru pregovaračkog procesa treba nastaviti i u godinama koje slijede, kako bi se održao dosadašnji tempo u procesu pristupanja. Zajedno radimo na što skorijem otvaranju poglavlja 27. Pri tome, takođe je važno da se jednom otvorena poglavlja uspješno i zatvore. Na ovaj proces neće uticati izbori u Evropskom parlamentu, već konkretni postignuti rezultati u okviru pregovora. Njemačka podržava Crnu Goru na tom putu, između ostalog i kroz angažman stručnjaka u oblasti zaštite životne sredine.
POBJEDA: Za vrijeme mandata Vašeg prethodnika, ambasadora Materna, Crna Gora je postala članica NATO. Koliko Crna Gora može napredovati ka Evropskoj uniji u toku Vašeg mandata?
VEBER: Postoji lijepa izreka: „Predvidjeti nešto je veoma teško, posebno kad se radi o budućnosti“. Stoga ne želim da spekulišem, već radije da aktivno radim na tome da zajedno postignemo neophodan napredak u okviru pregovaračkog procesa koji će dovesti do najbržeg mogućeg ispunjavanja normi pravne tekovine Evropske unije u Crnoj Gori i time omogućiti članstvo u EU. Mnogo toga je već postignuto, a sa izazovima koji i dalje postoje ćemo se zajedno suočavati.
POBJEDA: U Briselu se, kao jedan od rokova za prijem u EU, pominje 2025. godina. Mogu li izbori za Evropski parlament u maju sljedeće godine da promijene političku strukturu i da nova većina u parlamentu bude opstrukcija ideji proširenja EU na Zapadni Balkan?
VEBER: Iako se ishod izbora u Evropskom parlamentu ne može predvidjeti, on neće uticati na istorijsku istinu da Crna Gora, odnosno cijeli region – sa istorijskog, političkog, ekonomskog i kulturnog aspekta pripada Evropi. Crna Gora nije jedina koja pokazuje snažan interes za članstvo u Evropskoj uniji: takođe i mi želimo da Crnu Goru imamo kao partnera i članicu.
POBJEDA: U crnogorskom parlamentu uskoro će biti formirana parlamentarna radna grupa koja će se baviti reformom izbornog zakonodavstva. Dio opozicije – Demokrate i Ura – uporno odbija da učestvuje u njenom radu, iako insistira na tome da zakonodavstvo treba mijenjati. Kako to komentarišete?
VEBER: Bez namjere da detaljno analiziram konkretan slučaj i s obzirom na to da sam mandat u Crnoj Gori započeo nedavno, u načelu mogu samo da kažem da bi cilj svih demokratskih snaga jedne zemlje trebalo da bude da se politička konfrontacija odigrava prije svega u parlamentu. Zdrava demokratija zahtijeva vladu koja je sposobna da djeluje i njenu kontrolu u parlamentu. To suštinski podrazumijeva i aktivnu opoziciju u parlamentu. Iskustvo pokazuje da to odgovara i očekivanjima birača.
