Video
“Cijeneći značaj ovog slučaja i stepen društvene opasnosti koju nosi pokušaj kupovine koordinatora bezbjednosnih službi Crne Gore, očekivali smo da će VDT Ivica Stanković, nakon nesuvislog objašnjenja da poslanik 26. saziva do njegovog kraja i 27. saziva od samog početka do izbora u Vladu, dakle bez sekunde prekida, nije bio na javnoj funkciji, dati obavezno upustvo za rad ili oduzeti predmet postupajućem tužiocu”, kazao je Zeković.
On smatra da još gluplje zvuči nasatavak obrazloženja Specijalnog tužilaštva, da ukoliko neko lice u trenutku nuđenja ili uzimanja mita nije službeno lice nema krivičnog djela.
“Kako je g. Stanković odćutao ovakvo ponašanje Specijanog tužilaštva, obratitili smo mu se inicijativom da iskoristi nadležnosti koje mu daje Zakon o državnom tužilaštvu, čl.131 i čl. 141, a od njega dobili odgovor da on neće ništa preduzimati i da je podnesak proslijedio Tužilačkom savjetu “, istakao je Zeković.
Navodi da Krivični zakonik Crne Gore u članu 422a propisuje da se krivično djelo Navođenje na protivzakonit uticaj može izvršiti “korišćenjem svog službenog ili društvenog položaja ili stvarnog ili pretpostavljenog uticaja”.
Zeković kaže da možemo samo nagađati o postojanju nekog od krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, pošto i potpredsjednik Abazović i Specijalno tužilaštvo “kriju ko je nudio 21 milion i šta je očekivao da će zauzvrat dobiti”.
Preporučeno
“Da li je neko na “protivustavan način pokušao da dovede Crnu Goru u položaj potčinjenosti ili zavisnosti prema nekoj drugoj državi” vršeći krivično djelo iz člana 357 KZ, da li je neko iz bivše vlasti pokušao da je na taj način sačuva javnost ne može znati, jer g. Dritan Abazović i Specijalno tužilaštvo kriju istinu od građana. A Vrhovni državni tužilac odbijanjem korišćenja ovlašćenja koje mu daje Zakon, staje na stranu ovakvog tumačenja KZCG, postajući odgovoran ne samo za rad Državnog tužilaštva, već i za činjenicu da i lično dozvoljava kršenja zakona”, zaključuje Zeković.
