Zelioli: Od saveznika očekujemo odgovornost na svim nivoima

Govoreći o tradicionalno dobrim odnosima dvije države, Zelioli navodi podvodni električni kabl koji je izgradila italijanska Terna i koji je energetski most, ne samo Crne Gore, već cijelog Balkana sa Evropskom unijom, kao dobar primjer za nastavak saradnje u brojnim oblastima.

Nova crnogorska vlada, dodao je, zasniva se na parlamentarnoj većini koja je potvrdila sve međunarodne obaveze države koja je članica NATO-a od 2017. i pokazuje kontinuitet spoljno-političkog kursa.

U tom smislu Zelioli kaže da jedino što se od partnerske i savezničke države može očekivati jeste odgovornost na svim nivoima.

Kako ocjenjujete saradnju sa bivšom Vladom i što očekujete od nove izvršne vlasti, budući da Italija i Crna Gora imaju tradicionalno dobre odnose, što najbolje potvrđuje činjenica da je italijanski premijer Đuzepe Konte bio prvi strani zvaničnik koji je čestitao kolegi Zdravku Krivokapiću izbor na tu funkciju?

ZELIOLI: Saradnja koja je tokom prethodnih godina razvijana sa Crnom Gorom, kao što je to podsjetio predsjednik Vijeća ministara Đuzepe Konte u čestitki novom premijeru Zdravku Krivokapiću, je odlična. Iz ovih konsolidovanih dobrih odnosa možemo samo navesti, na primjer, puštanje u pogon novembra 2019. godine podvodnog električnog kabla koji je izgradila Terna – vidim široku mogućnost za nastavak kao i pozitivno proširenje bilateralne saradnje.

Smatrate li da će nova vlast nastaviti isti spoljno-politički put, posebno ako se ima u vidu da su u bezbjednosnom sektoru pojedine funkcije zauzeli ljudi koji u prošlosti nijesu bili baš posvećeni zapadnim vrijednostima?

ZELIOLI: Nova crnogorska vlada zasniva se na parlamentarnoj većini koja je potvrdila sve međunarodne obaveze države koja je članica NATO-a od 2017. godine, i vodeći je balkanski kandidat u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji. Prva posjeta inostranstvu premijera Krivokapića, samo nekoliko dana nakon stupanja na dužnost, bila je Briselu, gdje se sastao sa evropskim i liderima Alijanse, pokazuje da je kormilo crnogorske spoljne politike na kursu kontinuiteta. Uostalom, jedino što od partnerske i savezničke države možemo očekivati jeste odgovornost na svim nivoima.

Prethodni izbori kao i cijela 2020. godina pokazali su da je Crna Gora duboko podijeljeno društvo. Smatrate li da nova vlast može smiriti tenzije i da li to vidite kao najveći izazov?

ZELIOLI: Izbori u avgustu su prije svega pokazali zrelost koju je postigla crnogorska demokratija. Kao što znamo, crnogorsko društvo je složeno, ali jedan zreli demokratski sistem, po svojoj definiciji, takođe pruža alate za prevazilaženje podjela i napetosti. Ključni element svakog demokratskog sistema jeste i uvijek će biti zajedničko poštovanje Ustava koji je svaka država usvojila.

Italijanska kompanija Terna izgradila je prvi energetski infrastrukturni most koji fizički povezuje Crnu Goru i Italiju, odnosno Zapadni Balkan sa EU. ENI vrši istraživanja koja se odnose na mogućnost eksploatacije plina i nafte u crnogorskom podmorju. Koji su, prema Vašem mišljenju, mogući novi sektori i projekti saradnje između naše dvije zemlje?

ZELIOLI: Nadam se da ćemo, čim prebrodimo dramatičnu situaciju izazvanu pandemijom, biti u mogućnosti da nastavimo, prije svega, naučnu i akademsko-kulturnu saradnju. Ta dva sporazuma o saradnji stupila su na snagu neposredno prije pandemije i tek treba da u potpunosti razviju svoje potencijale.

Uzimajući u obzir da postoje razne mogućnosti za razvoj ekonomskih odnosa u novim oblastima (navešću, kao primjer, poljoprivredu i šumarstvo, te poljoprivredno-prehrambenu industriju), Italija je na raspolaganju za dalje jačanje policijske saradnje u oblasti borbe protiv kriminala, kao i za saradnju između naših ministarstava odbrane. Imao sam prve korisne razmjene mišljenja sa premijerom Krivokapićem i potpredsjednikom Vlade Abazovićem o ovim sektorima, koje Crna Gora takođe smatra prioritetnima. Rado ću razraditi ove teme na posebnim sastancima sa novim ministrima.

Nedavna studija Evropskog savjeta za spoljne odnose, jedne od vodećih evropskih ,,think-thank“ organizacija, pokazala je da su Italija i Španija na vrhu zemalja EU za podršku ulasku Zapadnog Balkana u EU. S obzirom na to da Italija kontinuirano podržava pristupanje Crne Gore EU, da li mislite da bi bilo realno ili korisno da Italija postane glavni podržavalac (sponzor) pristupanja Crne Gore Uniji?

ZELIOLI: Italija je oduvijek sa velikim uvjerenjem podržavala evropsku perspektivu Zapadnog Balkana – za nas su ove države, počev od Crne Gore, dio evropske porodice koju treba ponovo ujediniti.

Na primjer, odlučno smo radili na tome da pomognemo otvaranje posljednja dva pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom (27. o životnoj sredini i 8. o konkurentnosti); takođe, pomažemo vašu zemlju u suočavanju sa najdelikatnijim i najsloženijim oblastima koje se tiču poglavlja 23. i 24, koja se odnose na vladavinu prava i ljudske slobode. Svakako ćemo nastaviti da pratimo Crnu Goru na njenom presudnom putu ka Evropi.

Proširenje se ne dovodi u pitanje
Smatrate li da je u nekim zemljama EU došlo do zasićenja, ne samo zbog prijema novih članica, već i zbog samog procesa proširenja? Šta vidite kao glavni razlog za jačanje evroskepticizma u samoj EU?

ZELIOLI: Evropska unija je složena realnost u stalnom razvoju, koja se vremenom suočavala sa mnogobrojnim komplikovanim i uvijek novim izazovima. Upravo je zatvoreno poglavlje koje se tiče Bregzita; preduzimamo mjere u vezi vanredne situacije izazvane pandemijom. No, čini mi se da se proširenje ne dovodi u pitanje i da su nova Evropska komisija i države članice dale konkretne signale zemljama Zapadnog Balkana. Na njima je, kao što je i normalno, određena konkretna „odgovornost za djelanje“ (ostajući evropske institucije i zemlje članice na raspolaganju za podršku) kako bi postigli sve rezultate koji su neophodna podrška što je moguće bržem pristupnom procesu.