Video
Crna Gora prednjači u regionu kada je riječ o poštovanju i ostvarivanju ljudskih prava, ali predstoji još mnogo posla, naročito, kada je riječ o zapošljavanju osoba s invaliditetom, edukaciji Roma, borbi protiv prosjačenja i nasilja.
To je, u intervjuu za PR Centar, ocijenio ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka, ističući da je Crna Gora u posljednje dvije decenije dokazala i pokazala da ozbiljno razmišlja o zaštiti i ostvarivanju ljudskih prava.
„Normalno, imamo još toga da radimo da bismo stigli do zadovoljavajućeg nivoa i mjesta za stajanje nema. Garantujemo da će Crna Gora istrajavati na maksimalnom poštovanju ljudskih prava i ispunjavanju civilizacijskih vrijednosti“, kazao je Zenka.
On je rekao da se neće stajati u obezbjeđivanju većih prava, naročito kada je riječ o romskoj populaciji, osobama s invaliditetom, nacionalnim manjinama, borbi protiv nasilja.
„Ima prostora, ima volje i znanja i optimistični smo da ćemo biti još nekoliko koraka bliži Evropskoj uniji (EU). Da bismo bili svjesni koliko smo napredovali, moramo samo da se vratimo 10, 15 godina unazad i da uporedimo sa današnjim stanjem i da vidimo koliko je Crna Gora napredovala u svim segmentima poštovanja i ostvarivanja ljudskih prava“, istakao je Zenka.
Ljudskih prava, kako je rekao, nikad dosta.
„Naš region je prošao kroz razne strahote i teškoće i drastično su se kršila ljudska prava do ekstremnih situacija. A sada možemo komotnije da radimo i da ostvarujemo zahtjeve za ostvarivanje što boljih pozicija u crnogorskom društvu“, pojasnio je Zenka.
On je istakao da se svake godine sve više obraća pažnja na potrebe ugroženih kategorija u crnogorskom društvu.
Zenka je kazao da bez usvajanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola Poglavlje 23 ne može biti zatvoreno.
„Neusvajanje toga zakona prolongira proces zatvaranja poglavlja za pristupanje EU. Tu nema mjesta politikanstvu. Svjesni smo da je Crna Gora patrijarhalno, konzervativno društvo, ali treba da odlučimo kojim ćemo putem ići. Ako težimo Evropi, ovo je jedan od segmenata koji se mora ispuniti. Bez usvajanja ovog Zakona, nema daljeg hoda ka Evropi“, istakao je Zenka.
Prema njegovim riječima, Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica je potreban Crnoj Gori jer, kako je dodao, odgovara vremenu i prilikama.
„Nekoliko godina se radilo na tome Zakonu i konačno smo dobili pozitivno mišljenje Venecijanske komisije, naravno uz određene preporuke. Mi smo završili sve konsultacije. Mnogi stručnjaci i eksperti, kažu da ovaj Zakon može biti najliberalniji od svih zakona o vjerama u Evropi. Druga je stvar što se opet politika miješa u donošenje jednog zakona“, pojasnio je Zenka.
On je rekao da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica ne piše samo za jednu vjeru, nego se odnosi na funkcionisanje svih vjera u Crnoj Gori.
„A kada pogledamo medije, stiče se utisak kao da se radi samo o jednoj vjerskoj zajednici, kao da se radi samo o Pravoslavcima. A imale su i druge vjerske zajednice primjedbe, predloge“, kazao je Zenka.
On smatra da će, i kada se Zakon usvoji, biti mnogo posla u primjenjivanju.
„Mi sada sagledavamo sugestije iz Venecijanske komisije i naravno u velikoj mjeri će i one biti prihvaćene. Ne vidimo da su to neke primjedbe za koje ne bismo mogli da imamo sluha, naprotiv. Imamo sluha za te sugestije i nastavićemo kontakte sa svim vjerskim zajednicama“, poručio je Zenka.
Idealnog zakona, kako je rekao, nema, „jer idealne su samo vjerske, božje knjige“.
„Ono ostalo, što dolazi od ljudi su optimalna rješenja, koja odgovaraju društveno-političkim prilikama u nekoj zajednici, državi“, smatra Zenka.
Vlada je, kako je rekao, u posljednjih više od dvije godine usvojila nekoliko značajnih predloga zakona.
„To su Zakon o zabrani diskriminaciji, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama, Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kao i Zakon o upotrebi nacionalnih simbola“, naveo je Zenka.
On je ocijenio da je potrebno da lokalne zajednice pokažu više senzibiliteta kada je riječ o poštovanju ljudskih i manjinskih prava.
„Kada je riječ o osobama s invaliditetom, težimo tome da se apsolutno svuda primijeni lakši i odgovarajući pristup svim institucijama. Moramo raditi i na tome da postignemo veći procenat zaposlenih osoba s invaliditetom. Oni su dio nas i mogu biti izuzetno konstruktivni u svakoj lokalnoj zajednici“, kazao je Zenka.
Mnogo se, kako smatra, mora raditi na emancipaciji Roma, borbi protiv prosjačenja.
„Koliko god da se radi u tom pravcu, opet je malo, jer je ta populacija zapostavljena vijekovima. I ne može se vijekovna rana liječiti za dekadu ili dvije. Ali se mogu preduzeti radnje, koje će veoma kvalitetno uticati na poboljšanje života te populacije. Moramo da afirišemo ženska prava unutar toga društva. Kao što znamo, postoje prisilni brakovi, kupoprodaja, sve pod plaštom tradicije, a to je u suštini trgovina ljudima“, rekao je Zenka.
On je naveo da postoji dobra saradnja sa Ženskom političkom mrežom sa kojom je pokrenuto niz zajedničkih akcija iz kojih su, kako je dodao, proistekla mnoga pozitivna rješenja.
„Tu je predlog za 30 odsto participacije žena na svim izbornim listama. Sada će sigurno proisteći zajednički predlog koji će ići ka 40 odsto obavezujuće norme za njihovu participaciju na listama. Biće to još jedan korak naprijed. Žene čine preko 50 odsto populacije države. Uvijek je žena bila konstruktivan i bitan činilac crnogorskog društva, samo što je bila u sjenci, ali svaki danom sve više uzima prostora. Želimo da se ženi daje zasluženi prostor“, rekao je Zenka.
Posebna pažnja se, kako je rekao, posvećuje ekonomskom osnaživanju žena.
Zenka je istakao da civilno društvo svoj dio posla radi veoma kvalitetno.
„Bez obzira što nas često kritikuju opravdano ili neopravdano, i to ima svoje pozitivne strane. Kad nemaš nekoga ko prati tvoj i rad i ko te kritikuje onda može da se stvori jedna opuštenost koja nije zdrava za uspješnost u nekom poslu. Ovako morao ostati budni da gledamo da činimo što manje grešaka“, kazao je Zenka.
Preporučeno
On je zaključio da se na svakom putu prave greške, ali da su važne dobre i iskrene namjere.
