Video
Predsjednik DPS-a je u razgovoru za Standard govorio o kongresu te partije koji je najavljen za kraj januara, rastu podrške koji je ta partija zabilježila na lokalnim izborima u Podgorici, BUdvi, Andrijevici i Beranama, kao i o posljedicama po EU integracije Crne Gore zbog djelovanja parlamentarne većine.
STANDARD: Šta donosi Kongres DPS-a za mjesec dana i kakve reforme se unutar partije mogu očekivati?
ŽIVKOVIĆ: Deseti Kongres Demokratske partije socijalista donijeće završetak procesa unutarpatijskih reformi koje smo započeli prije 4 godine na devetom Kongresu 2021.godine. Dakle, dobićemo novi sastav Glavnog odbora što će posljedično dovesti i do izbora novog predsjedništva, generalnog sekretarijata itd. Osim, dakle, izvjesnih kadrovskih promjena, na predstojećem Kongresu usvojićemo i novi program koji ćemo ponuditi crnogorskog javnosti a koji predstavlja osmogodišnju viziju razvoja Crne Gore u svim oblastima. Takodje, Statutom je propisan i izbor počasnog predsjednika. Finalno – Kongres će donijeti i novi način i organizaciju rada partije na operativnom nivou kako bi još efikasnije i sa još boljim rezultatima odgovarali na sve ono što su brojni izazovi koje nam aktuelna parlamentarna većina nameće proizvodeći haos iz dana u dan.
STANDARD: Svega smo se nagledali u ovoj godini, koji su po vama najznačajniji politički događaji u 2024. godini?
ŽIVKOVIĆ: Vjerujem da je najznačajniji politički događaj serija lokalnih izbora koja je u potpunosti delegitimisala Vladu i Pokret Evropa sad sa jedne, i relegitimisala Demokratsku partiju socijalista sa druge strane. Dakle, na šest izbora u ovoj godini ostvarili smo 27.17% podrške dok smo na parlamentarnim izborima u koaliciji sa još tri partije u tih šest opština ostvarili rezultat od 23.15%. Dakle, može se reći da smo u ovoj godini porasli oko šest procentnih poena odnosno oko 25% što je impozantan rezultat. To je upravo najbolja potvrda kvaliteta reformi unutar Demokratske partije socijalista – jer reforme ne ocjenjuju ni analitičari ni pojedini mediji ili nevladine organizacije, već prije svega graðani kroz izborne rezultate.
STANDARD: Koliko dugo je ovakvo stanje održivo, da Mandić upravlja i kreira političke prilike, dok Spajić vodi ”paf paf” politiku bez konkretnih rezultata?
ŽIVKOVIĆ: Parlamentarna većina je strukturno neodrživo na svim nivoima. Podsjećam vas da su manje više isti partije na vlasti i na lokalnom nivou, a da smo imali vanredne lokalne izbore u Budvi, Andrijevici, Podgorici i Beranama. Dodatno, ovo je treća vlada u četiri godine od gotovo istih političkih aktera, a vidite da i sada prisustvuje svakodnevnim turbulencijama, svađama i haotičnim odnosima. Jasno je dakle da ovu većinu održava isključivo želja za opstankom na vlasti po svaku cijenu i strah od povratka Demokratske partije socijalista na vlast. Samim tim, u potpunosti je jasno da ovakvo stanje nije dugoročno održivo. Ipak, građani i društvo u cjelinu taoci su ovakvih odnosa i vjerujem da i rastući rejting DPS-a jasno upućuje da građani žele promjene i povratak političke stabilnosti.
STANDARD: Da li ćemo skupo platiti odluke parlamentarne većine, konkretno u odnosu na EU integracije, šta nas očekuje u narednom periodu na EU putu?
ŽIVKOVIĆ: Apsolutno. Upozoravali smo na vrijeme kakve će posljedice biti i moram sa zabrinutošću da konstatujem da je ovo samo početak konsekvenci zbog djelovanja parlamentarne većine. Ipak, ne smijemo zaboraviti da je ova većina dobila podršku na izborima 2023.godine i da su im građani dali za pravo da danas upravljaju zemljom. Demokratska partija socijalista sa izbornom voljom nikada nije polemisala. Isto tako, međutim, sigurni smo da građani nijesu glasali za ovo čemu prisustvujemo danas i mislim da je upravo to razlog zbog čega je Poket Evropa sad danas na manje od 15% podrške i jasno je da jedini način da se prekine ova agonije održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.
STANDARD: Da li uskoro možemo očekivati vanredne parlamentarne izbore?
ŽIVKOVIĆ: Vjerujem da možemo. Koliko god se aktuelna vlast držala fotelja po svaku cijenu i koliko god bile važne obaveze preuzete prema Beogradu koje se tiču tendera za izgradnju druge dionice autoputa, ipak je kategorija legimiteta suštinski važna za vođenje države. Koalicija za budućnost Crne Gore (sa svih svojih 5-6 stranaka), Pes i Demokrate na današnji dan imaju oko 40% podrške. Podsjetiću vas da su ove partije na parlamentarnim izborima osvojile skoro 60% odrške. Pad povjerenja je, dakle, nezaustavljim i klizimo u ozbiljni društvenu krizu da zemljom upravlja struktura koja je izgubila podršku i to stanje je neodrživo. Vjerujem da će upravo ta neodrživost društvenog stanja poroditi vanredne parlamentarne izbore kao jedini mogući izlaz iz krize.
STANDARD: Na koje načine DPS planira da vodi borbu ukoliko se ne ponište odluke sa Ustavnog odbora?
ŽIVKOVIĆ: Borbu za odbranu Ustava a samim tim i pravnog sistema u cjelini vodićemo, kao što smo najavili i institucionalno i vaninstitucionalno. Ne želim da unaprijed otkrivam pripremljeni repertoar poteza ali oni što vam mogu sa sigurnošću reći – redovnog političkog života više neće biti dok se ova odluka ne poništi, a Demokratska partija socijalista je spremna – i pozivam parlamentarnu većinu da tu spremnost ne testiraju, da na sve načina brani – i odbrani pravni poredak u zemlji.
STANDARD: Vidimo da se institucije urušavaju svakim danom sve više, ko je po vama najodgovorniji za ovakvo stanje, i kako se opozicija može i treba organizovati, kako bi dala odgovor na stalna kršenja zakona?
Preporučeno
ŽIVKOVIĆ: Za ovakvo stanje jedini je krivac Milojko Spajić. On je taj koji je napravio strateške političke greške koje su dovele do toga da je danas Andrija Mandić kormilar i šef parlamentarne većine. Kada dozvolite sebi takvu vrstu odnosa i kada Mandiću prepustite da diriguje politički ton aktuelne većine onda posljedice nužno moraju biti negativne po Crnu Goru. Ipak – kao što sam rekao već, parlamentarna većina je na izborima dobila podršku i povjerenje građana da formira Vladu. To povjerenje je, upravo zbog ovih stvari i izgubila i jedino rješenje za izlaz iz ove situacije je održavanje vanrednih parlamentarnih izbora u narednoj godini.
