Video
To je centralna poruka edukativno-zdravstvenog događaja „Učinite život lakšim“, koji je sinoć u Podgorici okupio stručnjake, ljude sa ličnim iskustvom borbe sa gojaznošću i zainteresovanu javnost.
Kroz panele i lične priče otvorena su važna pitanja od pravovremenog obraćanja ljekaru i značaja podrške, do stigme i izazova koji prate promjenu životnih navika.
Liječenje počinje razgovorom sa ljekarom
Medicinski aspekt gojaznosti javnosti su približili dr Valentina Kalinić, internista-endokrinolog, dr Dušanka Novosel, pedijatar-gastroenterolog i dr Goran Kosić, specijalista porodične medicine.
Kosić je istakao da je porodični ljekar prva adresa na koju osoba treba da se obrati za stručnu procjenu, savjet i dalje usmjeravanje.
„S obzirom na to da se radi o bolesti javite se ljekaru koji će prepoznati problem. Za ovaj razgovor treba da budete spremni. Ne možete ga voditi ako neko ne želi da ga vodi, ako mu smeta, ako nije prihvatio da treba nešto da promijeni. Tokom prvog razgovora pacijent se mora sagledati sa svake strane “, kazao je Kosić, dodajući da je sveobuhvatni pristup jedini put koji vodi ka rezultatu.
Poručio je takođe da je važno redovno pratiti napredak pacijenta, prilagođavati liječenje njegovim potrebama, te nastaviti sa kontrolama i nakon postizanja željenih rezultata, kako bi se oni dugoročno održali.
Dr Valentina Kalinić ukazala je da je, uz adekvatan medicinski pristup, potrebno mijenjati i narativ o gojaznosti, ali i odnos prema ljudima koji sa njom žive.
„Gojaznost je multifaktorijalna bolest i zahtijeva multidisciplinarni pristup. Uloga psihologa, okruženja, porodice jako je bitna. Isto tako, gojaznost ne treba osuđivati, već je treba liječiti“, poručila je Kalinić.
Podsjetila je da gojaznost predstavlja faktor rizika za razvoj brojnih drugih bolesti, ali da se pravovremenim, odgovarajućim liječenjem može značajno uticati na ovo stanje i unaprijediti kvalitet života pacijenata.
Posebno je važno reagovati na vrijeme i kada je riječ o djeci i mladima. Dr Dušanka Novosel navela je da porodica ima važnu ulogu u stvaranju zdravih navika od najranijeg uzrasta. Iako na neke faktore nije moguće uticati, mnogo toga ipak jeste u rukama roditelja. Tu posebno ukazuje na značaj zdrave ishrane.
„Zdrava ishrana kao podrška zdravlju djece, zdrava ishrana kao podrška usvajanju zdravih navika od ranog djetinjstva i zdrava ishrana kao informacija za naše gene da se na taj način napajaju svi naši centri i metabolizam kako treba, da bismo se manje suočavali sa ovim problemom”, precizirala je Novosel.
Istakla je i značaj edukacije roditelja, te dodala da je sve više mladih majki koje vode računa o svojoj ishrani tokom trudnoće, a potom i pažljivo pristupaju ishrani djece.
Zajednička poruka panelista je da razgovor sa ljekarom ne treba odgađati zbog osjećaja neuspjeha ili uvjerenja da osoba najprije mora sama da „riješi problem“. Traženje stručne pomoći važan je dio brige o zdravlju, a ne znak ličnog neuspjeha.
Manje osude, više podrške i malih koraka
Da medicinsku perspektivu treba da prati i bolje razumijevanje iskustava ljudi koji žive sa gojaznošću, pokazale su lične priče učesnika događaja.
O stigmi i osjećaju krivice sa kojima se gojazni ljudi često suočavaju govorila je Aleksandra Putniković, autorka podkasta DebeljušCast i osnivačica udruženja „Zdrava nacija“. Osvrćući se na sopstveno višegodišnje iskustvo, istakla je da je jedna od najvećih zabluda uvjerenje da je gojaznost isključivo pitanje volje.
„Godinama sam mislila da moram samo više da se potrudim i da je problem u meni, ali tražiti pomoć čin je odgovornosti i zrelosti. Kao što čovjek koji ima visok pritisak ne treba da se stidi što pije terapiju, tako ni čovjek koji ima gojaznost ne treba da se stidi što traži pomoć od ljekara, psihologa i sistema. Ne pitajmo više čovjeka sa gojaznošću – zašto jednostavno ne smršaš? Pitajmo ga – šta ti je potrebno da bi uspio. Jer tu počinje liječenje, a prestaje osuda“, istakla je Putniković.
Da promjena nije jednokratna odluka niti pravolinijski proces, već niz koraka koji zahtijevaju vrijeme i kontinuitet, poručio je Igor Majer, prvi crnogorski ironman i direktor Multisport akademije Mayer.
„Iz sporta sam naučio da veliki rezultat nikada ne nastaje preko noći, već kroz veliki broj malih koraka, dobrih i loših dana, padova i ponovnih početaka. Isto važi i kada govorimo o zdravlju i promjeni životnih navika. Važno mi je da ne šaljemo poruku da je sve samo pitanje volje ili discipline. Svako od nas ima drugačiju početnu tačku, drugačije okolnosti i drugačiji cilj. Za nekoga je uspjeh završiti Ironman, a za nekoga napraviti prvu šetnju, vratiti se fizičkoj aktivnosti ili odlučiti da potraži stručnu pomoć. I jedno i drugo može biti veliki korak“, istakao je Majer, dodajući da je kontinuitet važniji od očekivanja da svaka promjena mora ići savršeno i bez zastoja.
Događaj je završen jasnom porukom da o gojaznosti treba govoriti bez osude, ali i bez obećanja o prečicama. Put ka boljem zdravlju nije isti za svakoga i ne mora se prolaziti sam. Razgovor sa ljekarom, pouzdane informacije i odgovarajuća podrška osnova su za promjene koje su realne i dugoročno održive.
Preporučeno
Više informacija o gojaznosti kao zdravstvenom stanju, mogućnostima liječenja, te koracima koje već sada možete preduzeti za svoje zdravlje dostupno na sajtu: https://me.novocare.com/
