Video
Na današnji dan umro je najpoznatiji olimpijski šampion prve polovine 20. vijeka, afro-američki sprinter Džesi Ovens. On je bio figura koju mnogi pokušavaju da predstave kao simbol prkosa njemačkom rasizmu u vrijeme vlasti Hitlera i nacista. Međutim, nije sve baš tako “crno i bijelo”.
Na Olimpijskim igrama 1936. godine u Berlinu Ovens je osvojio tri individualne (100 i 200 metara, skok u dalj) i jednu timsku zlatnu medalju. Često se podvlačilo da je Hitler odbio da se rukuje sa crnim pobjednikom, ali, stvari nisu tako crno-bijele kada o svemu tome priča šampion Džesi Ovens.
Za osvajanje zlatne medalje u skoku u dalj pomogao mu je njemači takmičar Luz Long koji ga je posavjetovao da nacrta pomoćnu liniju za odraz kako ne bi i treći put napravio prestup. Njemac je bio i prvi koji mu je čestitao pobjedu.
“Trebalo je dosta hrabrosti da bude prijateljski nastrojen prema meni pred Hitlerom. Možete otopiti sve medalje koje imam i ne bi bile dovoljne ni za pozlatu na 24-karatnom prijateljstvu koje sam osjećao za Longa u tom momentu. Hitler mora da je pobijesnio gledajući nas da se grlimo. Tužan dio priče je što Longa više nikad nisam vidio. Poginuo je u Drugom svjetskom ratu”.
Preporučeno
Kada se Ovens vratio u Njujork, na prijem koji je organizovan u njegovu čast u hotelu Valdorf Astorija, morao je doći teretnim liftom – jer je bio crn.
“Kada sam se vratio u domovinu, posle svih priča o Hitleru, nisam mogao da se vozim u prednjem dijelu autobusa. Morao sam na zadnja vrata. Nisam mogao da živim gdje sam želio. Nisam pozvan da se rukujem sa Hitlerom, ali nisam pozvan ni u Bijelu kuću da se rukujem sa predsjednikom”, pričao je Ovens.
Kasnije je zarađivao tako što se, pored ostalog, trkao sa psima i konjima. Na primedbe nekih da je to ispod časti olimpijskog šampiona, Džesi odgovara: “Imao sam četiri zlatne medalje, ali ne možete da jedete četiri zlatne medalje”.
Ovens je odlikovan je od strane predsjednika Forda tek 1976. godine Medaljom slobode, najvišim ordenom koji se dodjeljuje civilima. Umro je u Arizoni u 66 godini 31. marta 1980. godine. Tokom 35 godina bio je strastveni pušač. Četiri godine kasnije jedna ulica u Berlinu ponijela je njegovo ime.
