Video
Mafija u svemu ima svoje prste, pa tako sada postoje teorije da bi i mogli biti odgovorni za katastrofalno rušenje mosta u Đenovi gdje je 39 ljudi izgubilo živote.
Za razliku od drugih katastrofa koje su pogađale Italiju, kao što su zemljotresi i poplave, ipak nije riječ o “Božjem gnijevu”, kako je prvo rečeno da je riječ o gromu koji je pogodio stub mosta. Ubrzo je otkriveno da je riječ o tragediji za koju su odgovorni ljudi, navodi novinar Tobijas Džons.
Mnogi Italijani krive organizovani kriminal. Planiranje mosta Morandi počelo je planiranjem rute koja bi povezivala Italiju i Francusku, a koja je započeta 60-ih godina.
Iako ne postoje konkretni dokazi za sprovođenje kriminalnih radnji tokom njihove izgradnje, vlast od 1948. do 1992. godine bila je poznata po sučeljavanjima između Hrišćanskih demokrata i organizovanog kriminala.
Njima su bili garantovani glasovi kao i pozamašne donacije u zamjenu za dodeljivanje javnih ugovora.
Ponekad je cijena tog dogovora se pokazala tek decenijama kasnije. Naime, u posljednjih pet godina, čak devet mostova se srušilo u Italiji.
Utvrđeno je da su apalti (javni ugovori) jedan od najvećih izvora zarade različitih mafija u zemlji. Apalti može sadržati sve sektore javnog rada, od ugovora o čišćenju i sakupljanju smeća, pa do medicinskih i građevinskih poslova.
Preporučeno
Tokom građevinskom buma krajem 50-ih i 60-ih godina, koji je rezultirao izgradnjom hiljada stambenih zgrada sumnjivog kvaliteta i uništavanjem starih kuća i zelene površine, više od trećin svih 4.000 građevinskih dozvola dobili su šefovi Koza Nostre, čuvene ostrvske mafije.
Naime, mafija je toliko preuzela građevinske projekte da je tadašnji minstar za infrastukturur Pietro Lunardi 2001. godine šokirao Italijane koji su poštovali zakone proglašavajući da su problemi mafije uvijek bili prisutni i da je potrebno “da naučimo da živimo sa tom stvarnošću”.
Budžeti za izgradnju toliko veliki da pružaju odličnu priliku organizovanom kriminalu da pere novac. Pod-ugovori potom omogućavaju bosovima mafije da, u zemlji u kojoj je nezaposlenost mladih čak 30 odsto, određuje ko će da radi, a ko ne.
Organizacije protiv mafije tvrde da su inspektori radova često zastrašivani i ucjenjivani, tako da je procjena bezbjednosti svedena na minimum.
Ovo je naročito opasno zbog drugih prevara, posebno zbog upotrebe “siromašnog cementa”, kada je korišćena mješavina koja štedi novac, ali može koštati živote, piše Kurir.rs.
Cement koji je sastojak betona, težak je za proizvodnju i skup, često su miješali sa pijeskom, koji je bio daleko jeftiniji.
Policija je 2009. godine istraživala čak 20 slučajeva razređenog cementa. Spisak zgrada koje bi mogle da se uruše zbog ovog cementa je na stotine i uključuje bolnice, škole i aerodrome.
