Video
Analitičari ističu da instrukcija Sija Đinpinga, prema kojoj vojska treba da bude spremna do 2027. godine, kada se obilježava stogodišnjica osnivanja Narodnooslobodilačke armije Kine, predstavlja cilj vojne spremnosti, a ne konačan rok za pokretanje napada.
Kina i dalje daje prednost uspostavljanju kontrole nad Tajvanom bez oružanog sukoba. Jedan od glavnih razloga koji bi mogli odložiti eventualnu vojnu akciju jeste opsežna antikorupcijska kampanja unutar kineske vojske, koja je dovela do smjene visokih vojnih komandanata i usporila pripreme za potencijalni sukob, prenosi Klix.
Prema američkim izvorima, nedavne kineske vojne vježbe bile su manjeg obima, dok su i sami vojni komandanti nezadovoljni trenutnim nivoom borbene spremnosti.
Složenost eventualne invazije na Tajvan često se upoređuje sa savezničkim iskrcavanjem u Normandiji tokom Drugog svjetskog rata. Imajući u vidu iskustva iz rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku, Kina je svjesna rizika od dugotrajnog i iscrpljujućeg rata za koji, prema procjenama, još nije u potpunosti spremna, piše Reuters.
Umjesto neposrednog vojnog rješenja, Peking se trenutno usredsređuje i na predsjedničke izbore na Tajvanu 2028. godine, nadajući se pobjedi političke opcije koja bi bila spremnija na uspostavljanje bližih odnosa s Kinom.
Međutim, ukoliko Demokratska progresivna partija, koja je trenutno na vlasti, i predsjednik Lai Čing-te uspiju da zadrže vlast, američki zvaničnici upozoravaju da bi 2028. godina mogla donijeti povećane bezbjednosne rizike i neizvjesnost. Laijeva administracija snažno zastupa poseban tajvanski identitet i zalaže se za jačanje odbrambenih kapaciteta uz podršku zapadnih partnera.
Kada je riječ o ulozi Sjedinjenih Američkih Država, analitičari imaju različita mišljenja. Dok jedni smatraju da Kina pažljivo procjenjuje situaciju i čeka ishod američkih predsjedničkih izbora 2028. godine, imajući u vidu rastući otpor dijela američke javnosti prema vojnim intervencijama u inostranstvu, drugi ukazuju na postojanje snažne dvostranačke podrške u SAD-u kada je riječ o odbrani Tajvana.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da je od Sija Đinpinga dobio uvjeravanje da Kina neće napasti Tajvan tokom njegovog predsjedničkog mandata.
Preporučeno
Ipak, Tramp je nedavno obustavio isporuku oružja Tajvanu vrijednu 14 milijardi dolara, obrazlažući taj potez nastojanjem da stvori dodatni „pregovarački adut” u odnosima s Pekingom.
