Video
Specijalni savjetnik koji vodi istragu o miješanju Rusije u SAD pokrenuo je u martu mogućnost izdavanja sudskog poziva za svjedočenje predsjednika Donalda Trampa.
Preporučeno
To je rekao njegov bivši advokat, potvrdivši da su istražitelji pokrenuli tu izuzetnu mjeru prisiljavanja predsjednika na dužnosti da svjedoči pod zakletvom, na šta je Tramp danas reagovao.
Advokat Džon Daud je izjavio za agenciju AP u utorak da je tim specijalnog savjetnika Roberta Milera tu temu iznio na sastanku s pravnim timom Trampa dok su pregovarali o uslovima mogućeg saslušanja predsjednika.
Miler istražuje ne samo miješanje Rusije u izbore u SAD i njen mogući dosluh sa saradnicima Trampa, već i mogućnost da je Tramp ometao pravdu.
Tramp je danas na svoj način to prokomentarisao na Tviteru: “Nije bilo dosluha (to je IZMIŠLJOTINA) i nema OMETANJA PRAVDE (to je namještanje i zamka)”.
Čak ako Miler i odluči da u sklopu istrage pozove Trampa na saslušanje, predsjednik bi mogao da se protiv toga bori na sudu ili da odbije da odgovara na pitanja, pozivajući se na Peti amandman na Ustav SAD, koji građanina štiti od mogućnosti da optuži sam sebe.
Izjava advokata Džona Dauda data je više od mjesec dana od kada je podnio ostavku u pravnom timu, ali je važna jer daje uvid u to o čemu advokati Trampa razgovaraju sa specijalnim savjetnikom koga predsjednik sve češće pokušava da podrije javnim napadima.
U utorak je Tramp rekao da je “sramota” što je u medije “procurio” spisak predloženih pitanja, napravljen kao odgovor na Milerove pregovore s predsjednikovim pravnim timom.
Tih pedesetak pitanja su sastavili Trampovi advokati tokom pregovora s Milerovim istražiteljima početkom ove godine, imajući na umu mogućost svjedočenja predsjednika.
Osoba koja je upoznata s tim, a insistira na anonimnosti, izjavila je za AP da ta pitanja odražavaju ono što su advokati odbrane očekivali da bi Tramp mogao biti pitan, a ne ono što Milerov tim hoće da sazna.
Po onome što je objavljeno, pitanja se kreću od Trampovog razloga za otpuštanje direktora FBI-ja Džejmsa Komija prije godinu dana, do susreta Trampovih saradnika s Rusima.
Iako je Milerov tim rekao Trampovim advokatima da predsjednik nije cilj istrage, istražitelje i dalje zanima da li postupci predsjednika predstavljaju ometanje pravde, a žele da ga pitaju i o nekoliko slučajeva koji su se dogodili od kada je na vlasti. Međutim, još nisu donijeli odluku da li će zahtijevati taj razgovor s Trampom.
U “tvitu” je Tramp napisao da “nema ni govora o dosluhu” s Rusima i kao mnogo puta ranije, nazvao Milerovu istragu “ruskim lovom na vještice”.
U drugom “tvitu”, Tramp je napisao: “Bilo bi vrlo teško ometati pravdu za zločin koji se nikada nije desio.”
Izgleda da pitanja ukazuju da Miler ipak razmatra mogućnost dosluha Trampovih ljudi i Rusije. Neka pitanja se dotiču ruskog mešanja u izbore, i da li je Trampova predizborna kampanja na bilo koji način bila u koordinaciji s Kremljom.
Jedno od pitanja je o tome šta je Tramp znao o osoblju svoje kampanje, uključujući njenog prvobitnog šefa Pola Manaforta koji je pokušao da stupi u kontakt s Moskvom.
Miler je već pokrenuo nekoliko optužbi protiv Manaforfa, uključujući za pranje novca i bankarske prevare. Nijedna od optužbi se ne odnosi na navode o ruskom miješanju u izbore u SAD i na moguću koordinaciju sa saradnicima Trampa, a sam Manafort je negirao da ima bilo kakve veze s tim.
Pitanja se odnose i na ključne događaje iz prvih mjeseci mandata Trampa, uključujući njegovu reakciju na izuzimanje glavnog državnog tužioca Džefa Sešnsa iz istrage o Rusiji, i Trampovo otpuštanje savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majkla Flina.
Jedno od pitanja je o tome da li je Tramp pokušao da s Flinom razgovara “o traženju imuniteta ili mogućoj pogodbi”, prije nego što se Flin prošle godine izjasnio kao kriv. Flin sada sarađuje s Milerom, prenosi Beta.
