Bajdenova biografija: Život obilježen tragedijama, političkim usponima i padovima

Nakon porodičnih tragedija, dva neuspjela pokušaja da osvoji Bijelu kuću i predizborne kampanje koju je poremetila pandemija, politički veteran nada se da je, sa svojih 77 godina, uvjerio Amerikance da je upravo on osoba koja će ih ujediniti nakon Donalda Trampa.

“Možemo okončati vladavinu predsjednika koji od početka želi da nas podijeli, rastrgne. Možemo okončati vladavinu predsjednika koji nije znao da zaštiti zemlju, koji je raspirivao vatru mržnje”, poručio je u posljednjim satima kampanje bivši američki potpredsjednik.

Bajden do samog kraja ostaje vjeran poruci koju je istakao objavljujući kandidaturu u aprilu prošle godine – “Vodimo bitku za dušu Amerike”.

U nedavnom trenutku iskrenosti, koja mu je svojstvena, kazao je da bi poraz od nepopularnog republikanskog milijardera značio da je on bio “jadan kandidat”.

To bi svakako značilo kraj njegove karijere na nacionalnom nivou, koju je trijumfalno započeo sa 29 godina, ali nije u njoj dugo uživao zbog nezamislive porodične tragedije.

Porodična tragedija i empatija kao najjači adut

U novembru 1972. proslavio je izbor za američkog senatora, kao peti najmlađi u istoriji, okružen presrećnom porodicom. Mjesec dana kasnije, njegova supruga i ćerka poginule su u automobilskoj nesreći, dok su mu dva sina bila povrijeđena.

Ta tragedija, kao i smrt najstarijeg sina 2015. godine, povećale su njegovu empatičnost. Saosjećanje je pretvorio u svoj zaštitni znak.

Godine 2020. drži se jednako ponosno kao i na početku karijere i nastupa jednako strastveno.

Ali taj prekaljeni politički vuk ne izgleda više jednako dobro u svojim savršeno skrojenim odijelima, kao na svom vrhuncu kada je bio potpredsjednik Baraka Obame. Izgleda krhko i proćelavo.

Sklon je gafovima i gubitku kontrole i neki, čak i među njegovim pristalicama, su se plašili da ne posrne i ne sruši se tokom duge bitke sa Donaldom Trampom (74).

Pandemija, koja je u martu naglo paralisala predizbornu kampanju, oduzela mu je jedan od najjačih aduta – direktan kontakt sa biračima.

Iako je krajem avgusta nastavio putovanja nešto sporijim ritmom, strogo je poštovao zdravstvena uputstva, pa nije bio toliko prisutan na terenu. Kampanju je vodio daleko od birača, izbjegavajući često novinare, na šta su upozoravali njegovi kritičari.

Donald Tramp, koji ga je prozvao “Pospanim Džoom”, ruga se “dječjim pitanjima” koja mu postavljaju novinari i ne propušta da kritikuje njegovu fizičku formu.

Bajdenov katkad nerazumljiv govor, posljedica mucanja u mladosti, neprestano se vrte po Tviter profilima Trampovih pristalica, a predizborni štab aktuelnog predsjednika ga otvoreno opisuje kao senilnog starca.

Istorijski preokret na unutarstranačkim izborima

Bivša desna ruka Baraka Obame može da protivrječi kritičarima trijumfom na demokratskim predizborima, nakon istorijskog preokreta u američkoj politici.

Po nekima prestar, drugima previše u centru, Bajden je prvo doživio tri bolna poraza u Ajovi, Nju Hempširu i Nevadi, da bi potom osvojio veliku većinu u Južnoj Karolini, zahvaljujući afroameričkim glasovima, koji su neophodni za svakog demokratu koji želi u Bijelu kuću.

Na krilima te pobjede, nizao je dalje jednu za drugom, brzo dobio podršku drugih umjerenih kandidata i potom pobijedio velikog suparnika, socijalistički orijentisanog Bernija Sandersa.

Suprotno od teške i duge bitke 2016. između Sandersa i Hilari Klinton, Bajden je uspio brzo da okupi lijevo krilo stranke, vođeno istim ciljem – pobijediti Donalda Trampa.

Iako se Bajden nadmeće, po rečima Baraka Obame, “sa najprogresivnijim programom u istoriji američkih predsjedničkih izbora”, neki na ljevici ga smatraju preslabim. I gunđaju kada govori da će obnoviti dijalog sa republikancima.

Nisam zlopamtilo

Bajdenu je ovo treći pokušaj da postane predsjednik, nakon neuspjeha na demokratskim predizborima 1988. i 2008.

Senator više od 35 godina (od 1973. do 2009.), zatim potpredsjednik SAD od 2009. do 2017. godine, Bajden je decenijama deo vašingtonskog establišmenta.

Njegova politička karijera duga je, puna kontroverznih epizoda, ali i uspjeha kojima se rado hvali.

Od podrške segregaciji do miljenika Afroamerikanaca

Sedamdesetih godina prošlog vijeka, na vrhuncu borbe protiv segregacije, protivio se politici prevoženja autobusima crnačke djece u većinski bjelačke škole, kako bi se podstaklo njihovo miješanje. To je tada odgovaralo bijelim biračima u Delaveru, ali mu se poslije osvetilo, na primjer kada mu je to usred televizijske debate prebacila senatorka Kamala Haris, tada njegova suparnica na predizborima.

Ističući da nije “zlopamtilo”, Bajden je ipak izabrao nju za svoju potpredsedničku kandidatkinju.

Haris je prva afroamerička potpredsjednička kandidatkinja u istoriji SAD. Ona je po majci indijskog porijekla.

Popularan među Afroamerikancima, Bajden je na svojim počecima zagovarao izgradnju socijalnih stanova. I često ističe kako mu je iskustvo učitelja plivanja u većinski crnačkoj četvrti pomoglo u političkoj karijeri.

Ima još epizoda koje su opteretile njegovu kampanju za Bijelu kuću – njegov glas za rat u Iraku 2003. i podrška kaznenom zakonu iz 1994. godine, koji se smatra odgovornim za eksploziju broja zatvorenika, velikim dijelom Afroamerikanaca.

“Greška”, priznaje danas Bajden, koji insistira na drugom aspektu te velike reforme – zakonu protiv nasilja nad ženama, kojim se “jako ponosi”.

Ušavši u Bijelu kuću Baraka Obame na vrhuncu finansijske krize, bivši senator radio je na usvajanju velikog plana spašavanja privrede od 800 milijardi dolara. To rado ističe, kako bi dokazao da može ponovo da pokrene ekonomiju, koja je u velikoj krizi zbog pandemije.

Rođen u Pensilvaniji, odrastao u Delaveru

Džozef Robinete Bajden Jr. rođen je 20. novembra 1942. u Skrentonu u Pensilvaniji. Taj rudarski i industrijski grad je pedesetih prolazio kroz teško razdoblje. Njegov otac potražio je posao u susjednoj državi Delaver i potom je preselio cijelu porodicu u Vilmington. Džo Bajden je tada imao deset godina. Taj grad pretvorio je u svoju bazu.

“Moj otac uvijek je govorio – Šampione, čovjekova veličina ne mjeri se po tome koliko je puta bio srušen na zemlju, nego po tome koliko mu je trebalo da se digne na noge”, prisjeća se često.

Ankete pokazuju da je razlika između dvojice kandidata u Pensilvaniji tijesna, pa obojica nastoje da pridobiju birače do posljednjeg trenutka.

“Pensilvanija je ključna na ovim izborima. Živim u Delaveru, ali sin sam Pensilvanije, rođen u Skrentonu”, istakao je Bajden u nedjelju.

Tramp ga pak optužuje da je zaboravio na državu iz koje potiče i da ugrožava njene rudnike uglja i sektor hidrauličkog frakturisanja obećanjima da će ostvariti 100 posto čistu energiju i ugljeničnu neutralnost do 2050.

“Da li je Bo ponosan na mene?”

Ni Bajdena nisu zaobišle optužbe da voli da dira žene. On se za to izvinio u aprilu 2019. godine, obećavši da će poštovati “lični prostor” drugih. Tara Rid čak tvrdi da ju je devedesetih polno napao, što on kategorički odbacuje. Tramp to nije mnogo komentarisao, jer je i sam ima desetak takvih optužbi.

Vodeći kampanju za njega širom zemlje, supruga Džil Bajden (69) diskretna je s tim u vezi. Dinamična profesorka, ona je jedan od njegovih najvećih aduta. Par se vjenčao 1977. i imaju ćerku Ešli.

Bajden je jako vezan za svoju porodicu. Godine 2015. umro mu je najstariji sin Bo Bajden od raka na mozgu. Često o tome sa tugom govori. Zbog toga se nije kandidovao na predsjedničkim izborima 2016.

Katolik, koji se ponosi svojim irskim korjenima, Bajden gotovo svake nedjelje posjećuje malu crkvu sv. Josipa u Vilmingtonu.

U januaru je u vezi svog pokojnog sina rekao – “Svakog se jutra budim i… pitam se da li je ponosan na mene?”.