Okupljeni su predstavili zahtjeve za izmjene Zakona o radu i Zakona o štrajku.

Ispred zgrade Vlada predstavnici sindikata došli su organizovano iz nekoliko pravaca.

Grupe građana istakle su transparente podrške studentima sa djelovima Beograda odakle su stigli, na kojima se vidi da su iz Umke, Žarkova, Banovog brda, Rakovice i drugih djelova grada.

Tu su bili i poznati studentski transparent “Mašinci protiv mašinerije”, kao i transparenti “Pravo na štrajk”, “Oružari”, “Zbor građana Bele vode”, a okupljeni sve vrijeme pravili veliku buku.

Sindikat Nezavisnost je organizovao na Trgu Slavija “Slobodni dnevnik” koji su pripremili radnici Radio-televizije Vojvodine. Jedan broj sindikalaca okupio se prethodno i na Trgu Nikole Pašića, ispred Doma sindikata.

Student koji se obratio okupljenima ispred Vlade Srbije istakao je da za pad nadstrešnice u Novom Sadu još niko nije odgovarao.

“Danas stojimo zajedno ujedinjeni za pravdu i slobodu, za dostojanstven rad i adekvatan rad institucija, ispunjenje studentskih i radničkih zahtjeva. Rad treba da čini čoveka, ne da ga degradira, da pripada radnicima, a ne da služi ako oružje za ucjenu”, rekao je on i dodao da studenti podržava inicijative sindikata za promjene Zakona o radu i Zakona o štrajku.

“Korupcija i nemar institucija su doveli do smrti 16 ljudi. Revoltirani smo što je do toga došlo i što za to niko nije odgovarao”, dodao je on i rekao da podsjeća insitucuje da studentski zahtjevi nisu ispunjeni.

“Borba protiv korupcije mora se voditi ne samo na blokadama, nego i na radnim mjestima”, rekao je on.

Njegova koleginica, predstavnica Studenata u blokadi, rekla je da je “zločin u Novom Sadu posljedica decenijskog nemara koji je najdirektnije pogodio radne ljude”.

“Tog dana smo svjedočili smrtonosnim posledicama prodiranja korupcije u sve pore društva. Naši zahtjevi neposredno su povezani sa smrću tih šesnaestoro ljudi i potonjom represijom protiv opravdanog bunta građana”, rekla je ona.

Govoreći o zahtjevima za izmjene dva zakona rekla je da trenutni Zakon o radu ne prepoznaje veliki broj zaposlenih i da zakonom treba budu prepoznati i oni koji rade po osnovu ugovora o djelu i privremeno-povremenim poslovima.

“Osim toga, ljudi zaposleni na određeno rizikuju otkaz na osnovu hirova svojih poslodavaca, na primjer ako se razbole ili, u slučaju žena, odluče da zatrudne. Nije iznenađenje da radnici i bolesni odlaze na posao. Promjene koje tražimo podrazumijevaju da ukoliko je zaposleni na određeno spriječen da radi, ne može da dobije otkaz”, rekla je ona.

Između ostalog, predlog je i da sindikalno organizovanje ne smije biti osnova za dobijanje otkaza.

Govorila je i o prihodima radnika, rekavši da se topli obrok mora isplatiti u novcu u visini 20 odsto prosječne zarade, da dnevnice za neradne dane budu za 150 odsto više od redovne dnevnice, za rad nedeljom 110 odsto više, a 50 odsto za noćni i prekovremeeni rad. Takođe da se traži i uvećanje dnevnice za rad u smjenama i za terenski rad. Predloženim izmjenama traži se i da se uveća naknada za minuli rad, kao i da se računa za ukupan staž, a ne samo kod posljednjeg poslodavca.

Govoreći o prijedlogu izmena Zakona o štrajku rekla je da je najveći problem postojećeg zakona definicija minimalnog procesa rada što onemogućava veliki broj radnika da štrajkom vrše pritisak za ostavarivanje zahtjeva.

“Ako se pitate zašto su skorašnji štrajkovi prosvjetara bili tako teški i iscrpljujući, to je jer im je zakonom zatvoren put za biko kakvu smislenu štrajkačnu akciju”, ilustrovala je ona.

Sindikati podržali studente

Predsjednica sindikata Nezavisnost Ćedanka Antić rekla je da su se sindikati organizovali jer žele da pošalju poruku da su izmjene zakona o radi u zakona o štrajku prioritet.

“Zajedno sindikati i studenti mogu da ostvare ovaj cilj”, rekla je ona i dodala da i Vlada i resorno ministrstvo moraju što prije da reaguju na predloge. Rekla je i da se zakoni neće promijeniti preko noći, ali i da strpljenje sindikata neće biti beskonačno.

Govoreći o zajedničkoj akciji sa studentima rekla je da oni koji danas rade moraju da zaštite one koji će sjutra da uđu na tržište rada.

Predsjednik konferederacije slobodnih sindikata Ivica Cvetanović rekao je da su predlozi za izmjene dva zakona samo početak. Rekao je da treba regulisati i propise koji se odnose na frilensere, ako i zakona kojima se regulišu penzije. Dodao je i da treba ukinuti zakon o agencijskom zapošljavanju rekavši da su “fleksibilni oblici zapošljavanja pošast”.

Zoran Marković, predstavnik Saveza samostalnih sindikata Srbije, rekao je da sindikate politika ne treba da zanima, da ih zanimaju radnička prava.

“Želimo da naš rad prodamo za zaradu od koje možemo da živimo. Nećemo minimalac”, rekao je i dodao da pozdravlja strane investotore, ali se zapitao da li u Srbiji ljudi moraju da rade za tri eura po satu, a da kod njih radnici rade za deset eura.

Govoreći o izmjenama Zakona o štrajku rekao je da nije normalno da dok jedni radnici štrajkuju, poslodavci dovode druge radnike na njihova radna mjesta.

Predssednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić poručila je da zahtjevi za izmjene zakona moraju da budu početak neprestane borbe za pristojne zarade, poštovanje radnih prava, sprečavanje mobinga, sigurnost radnog mjesta i dostojanstvo rada i radnika.

“Sa ovog mjesta zahtijevamo hitne strukturne promene u društvu koje će obezbediti efikasno funkcionisanje institucija. Profesionalan i odgovoran rad države od njenog vrha do posljednjeg službenika, efikasno i nepristrasno sudstvo, socijalnu pravdu i ličnu sigurnost za svakog radnika i građanina”, rekla je ona i dodala da se traži i preraspodela bogatstva sa kompanija i banaka na radnike.

Roštilj ispred Skupštine Srbije

Na platou ispred Narodne skupštine gdje se nalaze šatori koji su postavljeni poslije 12. aprila, kada je održan skup u organizaciji Vladajućeg SNS, 1. maja su postavljene i stolice i restoranski stolovi, kao i još nekolicina šatora.

Na tom mjestu se čuje i glasna muzika, a na nekoliko mjesta su raspaljeni i roštilji. Nije poznato ko je organizator ovog skupa.

U pionirskom parku, neposredno uz taj plato, još od prve polovine marta su postavljeni šatori u kojima se nalaze studenti koji se zalažu za povratak na fakulktete organizovani u udruženje “Studenti 2.0”.

Novinar Insajdera napadnut dok je izvještavao sa skupa na Trgu Nikole Pašića

Novinar Insajdera Stefan Miljuš fizički je napadnut dok je izvještavao sa skupa na Trgu Nikole Pašića, gdje nepoznate osobe već više od 15 dana postavljaju šatore, a redakcija Insajdera najavila je da će taj napad prijaviti tužilaštvu.

Insajder navodi da je muškarac dva puta udario novinara, pokušavajući da mu iz ruke izbije telefon kojim je ih je snimao, tokom incidenta kada je grupa prisutnih napala povorku vojnih veterana koji su preko Trga Nikole Pašića išli ka zgradi Radio-televizije Srbije (RTS).

“Stefan Miljuš je snimao ovaj inicident, kada je primijetio da ga je jedan muškarac u kačketu snimao telefonom. Kada ga je upitao zbog čega ga snima, muškarac je najprije pokušao da ode, da bi potom reporteru Insajdera rekao da je ‘bolje da bježi’.

Na pitanje da li je to prijetnja, jedan muškarac se okrenuo i dva puta udario Miljuša po ruci. Ubrzo je prišao i drugi muškarac. Na konstataciju da je ‘on tu da radi svoj posao’, ta druga osoba mu je odgovorila da ga radi negdje drugo, te da ne snima njih, nego da snima sebe”, piše Insajder.

Poslije završetka protesta ispred Vlade Srbije jedna grupa okupljenih došla je do platoa ispred Skupštine, gdje su okupljene pristalice vladajuće stranke.

Uslijedilo je međusobno dobacivanje, a policija se rasporedila između dvije grupe.