Video
Portal je 17. aprila, pet dana nakon parlamentarnih izbora na kojima je Orbanova stranka Fides doživela izborni poraz, podnio zahtjev za pristup informacijama od javnog značaja, a iz Upravnog centra za državni dug je saopšteno da je Mađarska dobila sredstva uz promjenljivu kamatu vezanu za šestomjesečni EURIBOR (koji u trenutnom kamatnom periodu iznosi 2,416 odsto), plus kamatnu maržu od 1,5 procentnih poena, što znači ukupno 3,916 odsto godišnje u aktuelnom kamatnom periodu.
Kamatna stopa i marža odgovarale su tadašnjim tržišnim uslovima u trenutku uzimanja kredita.
Orbanova vlada je 19. aprila 2024. , neposredno prije posjete kineskog predsjednika Sija Đinpinga u maju, povukla cio kredit od milijardu eura (oko 390 milijardi forinti).
Kredit su obezbijedile tri finansijske institucije u većinskom ili potpunom državnom vlasništvu: China Development Bank, Export-Import Bank of China i mađarska filijala Bank of China.
Sredstva mađarska država može koristiti za infrastrukturne i energetske projekte. Rok otplate kredita je tri godine, a krajnji rok za vraćanje je 19. april 2027.
Kredit od milijardu eura je najveća stavka među deviznim kreditima Upravnog centra za upravljanje državnim dugom (AKK), a jedino mu parira kredit od 917 miliona dolara za željeznički projekat Budimpešta–Beograd, koji je takođe uzet od kineskih kreditora.
Cio aranžman je pokušavan da se drži u tajnosti a tek nakon istraživačkog teksta portala Portfolio priznato je da je takav kredit zaista podignut.
Na pitanja o tome, odlazeća vlada Viktora Orbana je do sada redovno odgovarala da je riječ o bankarskoj tajni, ali je Mađarska već pokrenula proceduru kod kineskih finansijskih institucija da se ta tajna ukine.
Gergelj Guljaš tadašnji ministar koji je vodio kabinet premijera, svojevremeno je nazvao pretjeranim tvrdnje da je riječ o “gigakreditu”.
Međutim, ova transakcija je povećala devizni dio državnog duga za više od 10 odsto, a time je ukupan dug Mađarske prema Kini prešao 1000 milijardi forinti.
Karakteristično za ovu praksu tajnosti jeste da ni osnovni podaci od javnog interesa nijesu bili dostupni, poput visine kamate, dodatnih troškova ili dinamike otplate.
Pojavili su se i dodatni troškovi: na ukupan iznos preuzetih obaveza jednokratna naknada za sklapanje ugovora iznosila je 0,4 odsto, a naplaćena je i jednokratna organizaciona naknada u istom iznosu od 0,4 odsto.
To znači da je na kredit od 1 milijarde evra ukupno naplaćeno 8 miliona evra, što je nešto više od 3 milijarde forinti.
Upravni centar za upravljanje državnim dugom (AKK) naveo je da je primjena ovih dodatnih troškova u skladu sa međunarodnom praksom u ovakvim finansijskim aranžmanima.
Kredit će morati da se vrati u cjelosti na dan dospijeća, odnosno 19. aprila 2027. AKK je uz to napomenuo da je jednokratna otplata na kraju roka međunarodni standard u finansiranju državnog duga, kako kod deviznih obveznica koje emituje mađarska država, tako i kod većine uzetih kredita.
AKK je ponovo odbio da objavi pun tekst ugovora, pravdajući to time da bi njegovo potpuno objavljivanje moglo nanijeti nesrazmjernu štetu budućim poslovnim aktivnostima države, javnim finansijama, interesima finansiranja duga i međunarodnim odnosima. Sud se ranije, međutim, nije složio sa takvim obrazloženjem.
Preporučeno
