Društvene mreže su opasne i prijete da unište društvo, tvrdi jedan od bivših direktora najpopularnije društvene mreže na svijetu “Fejsbuk”.

Čamat Palihapitija, bivši izvršni direktor kompanije “Fesjbuk”, rekao je da osjeća “ogromnu krivicu” zbog svog rada na “alatima koji cijepaju materijal od kojeg je satkano društvo”, pa se tako pridružio rastućem broju kritičara ovog giganta društvenih medija, prenosi “Gardijan“.

On je bio potpredsjednik odjeljenja za rast broja korisnika Fejsbuka, dok nije dao ostavku 2011. godine. Njegova kritika nije usmjerena samo na Fejsbuk već na čitav “onlajn ekosistem”.

“Te kratkoročne povratne sprege, pokrenute dopaminom, koje smo mi stvorili uništavaju način na koji društvo funkcioniše”, rekao je on, misleći na onlajn interakcije među kojima je “lajkovanje”.

“Tu nema civilnog diskursa, nema saradnje, tu su dezinformacije i izmijenjene istine. A to nije samo američki problem – ne radi se o ruskim reklamama. Ovo je globalni problem”, rekao je on u govoru koji je održao u novembru u Poslovnoj školi Stenford.

Palihapitija je opisao jedan incident u Indiji, gdje su objavljene poruke o kidnapovanju koje su se dijelile na Votsapu i na kraju dovele do linčovanja sedam nedužnih ljudi.

“To je ono s čime imamo posla. I zamislite ekstremnu situaciju gdje loši glumci mogu da izmanipulišu veliki broj ljudi da učine sve ono što vi želite. To je samo stvarno, stvarno loša situacija”, rekao je bivši direktor.

On je rekao da pokušava da što manje koristi Fejsbuk i da njegovoj djeci “nije dozvoljeno da koriste to sr*nje”.

Ipak, on smatra da je kompanija “Fejsbuk” učinila i mnoga dobra djela.

Palihapitija je pozvao svoju publiku na “preispitivanje” svog odnosa prema društvenim medijima.

“Vaše ponašanje, vi to ne shvatate, ali vi se programirate… Sada morate vidjeti čega ćete se odreći, koliko ćete zadržati svoju intelektualnu nezavisnosti”, rekao je on.

Njegovi komentari su uslijedili ubrzo nakon što je Šon Parker, bivši suosnivač “Fejsbuka” kritikovao način na koji kompanija “iskorišćava ranjivost ljudske psihologije” stvaranjem “petlje od potrebe za povratnim spregama socijalne potvrde”, prenosi Blic.