Žarišta će zatvarati škole i otkazivati predavnja. Vakcinisani u staračkim domovima će se suočavati sa obnovljenim strahovima od infekcije. Zaposleni će ,,vagati“ opasnosti od povratka u kancelarije jer će bonice biti preplavljene – još jednom.

Skoro svi će biti ili inficirani, ili vakcinisani, prije nego se pandemija završi, saglasni su eksperti. Možda i jedno i drugo. Oni manje srećni, biće inficirani više od jednog puta. Trka između talasa transmisije koje će voditi do stvaranja novih sojeva i bitka da se vakciniše planeta neće biti gotova sve dok korona virus ne dotakne svakoga od nas, navodi Bloomberg.

” Vidim kontinuirano stvaranje novih žarišta širom svijeta”, kaže direktor Centra za istraživanje infektivnih bolesti na Univerzitetu Minesote u Mineapolisu, Majkl Osterholm, koji je i savjetnik predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džozefa Bajdena.

” Žarišta će se, potencijalno, nekako naglo smiriti. Potom, mislim, vrlo lako možemo vidjeti novi udar tokom jeseni i zime”, kazao je Osterholm.

Sa milijardama ljudi širom svijeta koji još nijesu vakcinisani i sa malom šansom za eliminacijom virusa, možemo očekivati nova žarišta u učionicama, javnom transportu i na radnim mjestima u narednim mjesecima, jer ekonomije guraju ponovno otvaranje. 

Čak i ako stepen imunizacije poraste, uvijek će biti ljudi ranjivih na virus. Novorođenčad, ljudi koji ne mogu, ili neće, da se vakcinišu, kao i onih vakcinisanih koji će ipak patiti od infekcije jer će im nivoi zaštite biti niski.

Narednih nekoliko mjeseci će biti teški. Jedna od ključnih opasnosti je ako se pojavi varijanta virusa koja će biti rezistenta na vakcine, iako to nije jedini rizik koji leži pred nama. 

” U makar nekoliko narednih godina viđaćemo uspone i padove, u odnosu na to kako budemo imali više vakcina. To će pomoći. Međutim, glavni izazov će biti – koliki će biti ti usponi i padovi u smislu njihove udaljenosti. Odgovor na to pitanje ne znamo. Ali, mogu vam samo reći da imamo šumski požar korona virusa i on neće stati dok ne pronađe svako ljudsko drvo koje može da gori”, slikovito je opisao Osterholm što čeka čovječanstvo.

Kovid u poređenju sa drugim pandemijama

Pet dobro dokumentovanih pandemija u posljednjih 130 godina nude možda neke odgovore kako se kovid pandemija može odigrati, tvrdi epidemiološkinja i profesorica na Rosklajd univerzitetu u Danskoj, Lon Simonsen, ekspertkinja za kretanje i pandemijske tokove.

Ona kaže da je, iako je najduža globalna pandemija gripom trajala pet godina, one su obično bile sadržane od dva do četiri talasa infekcijom koja su u prosjeku trajala između dvije i tri godine.

Kovid, prema njenim riječima, već poprima oblik jedne od najozbiljnijih pandemija koja ulazi u završnicu svoje druge godine sa svijetom koji je u sred njenog trećeg talasa i bez kraja na horizontu.

Moguće je da virus Sars-CoV-2 neće slijediti putanju pandemija iz prošlosti. Ipak je riječ o drugačijem, novom i potencijalno zaraznijem patogenu. Takođe, sa brojem mrtvih koji je već preko 4,6 miliona ljudi do sad, već je više nego dvostruko smrtonosniji od svake pandemije koja se dogodila od Španske gripe 1918. godine.

I pored brutalnih početnih talasa i relativno visokih stopa vakcinacije, zemlje poput Amerike, Ujedinjenog Kraljevstva, Izraela i Rusije, bilježe rekordne brojeve slučajeva. Imunizacija pomaže da se ublaži incidencija teških oblika bolesti i smrti, ali nova žarišta ukazuju da virus dostiže do mladih i drugih koji su ostali nevakcinisani, što dovodi do povećanih stopa ozbiljnih oblika bolesti u tim grupama.

Nacije gdje je vakcinacija bila skromna, uključujući Maleziju, Meksiko, Iran i Australiju, u sred su svojih najvećih eksplozija infekcije do sada zahvaljujući izuzetno zaraznom delta soju. Sa virusom koji se bez kontrole širi u mnogim oblastima u svijetu, vrlo je vjerovatno da se pojavi nova varijanta virusa.

Istorija nas uči da je uvriježeno vjerovanje da virusi protokom vremena slabe, kako bi izbjegli da potpuno unište populaciju svojih domaćina, pogrešno, tvrdi Simonsen.

” Iako nove mutacije nijesu uvijek opasnije od svojih prethodnika pandemije zapravo mogu postati smrtonosnije tokom vremena, jer se virus adaptira na novog domaćina”, kazala je ona.

U ranoj fazi kovid pandemije bilo je dobrih razloga za vjerovanje da će vakcine pružiti dugoročnu zaštitu, kao dječje vakcine koje su zaustavile bolesti poput polia, odnosno dječje paralize.

Virusi iz korona porodice imaju „sigurnosni mehanizam“ koji ispravlja greške tokom replikacije virusa, čime smanjuju vjerovatnoću pojavljivanja mutacija prilikom transmisije sa jedne osobe na drugu.

Međutim, broj globalnih slučajeva infekcije bio je toliko veliki da je, bez obzira na taj mehanizam, došlo do pojave mutacija.

” Ovako enormne infekcije, kao što ih imamo u ovoj pandemiji, neutralizovale su sposobnost tog „sigurnosnog mehanizma“ virusa”, kazala je direktorica Centra za saradnju i istraživanja influence pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u Melburnu, Kanta Subarao.

Kao rezultat, kovid može postati kao gripa za kojeg će biti neophodna redovna vakcinacija kako bi zaštita od bolelsti bila efektivna dok virus evoluira.

Neki istraživači govore da će Sars-CoV-2 postati rezistentan na prvu generaciju vakcina. Studija iz Japana, koja doduše nije još uvijek objavljena i recenzirana, tvrdi da se potencijalno veoma opasna mutacija u delta varijanti virusa već razvija.

” To je scenario koji ne želimo da se dogodi. Morali bi raditi sve iz početka”, kazala je Simonsen.

Druga, gora mogućnost u narednim mjesecima je pojavljivanje novog virusa gripe ili novog korona virusa koji će napraviti skok sa životinja na ljude.

” Sve dok postoje životinjski rezervoari virusa iz korona porodice, postoji i mogućnost za pojavljivanje nekog novog zoonotskog korona virusa u budućnosti”, rekla je Subarao.

Kako će se završiti pandemija?

Ono što izgleda potpuno izvjesno je da pandemija neće biti gotova u narednih šest mjeseci. Eksperti su uglavnom saglasni da će epidemija utihnuti jednom kada većina ljudi – između 90 i 95 odsto globalne populacije – bude imala razvijen imunitet zahvaljujući ili vakcinaciji ili preležanoj bolesti. Ključni element trebala bi biti vakcinacija, kažu oni.

” Bez vakcinacije, ljudi su poput glinenih golubova, jer će se virus širiti veoma brzo i doći će skoro do svakoga ove jeseni i zime”, kazala je Simonsen.

Više od 5,66 milijardi doza vakcina je do sada distribuirano širom svijeta, navodi Bloomberg. Ali, uspjesi u nekim regionima, poput EU, SAD i Kine, samo maskiraju neuspjehe u drugim.

Većina država u Africi ima vakcina da jedva pokrije pet procenata njihove populacije sa obje doze. Indija je do sada pokrila svega oko 26 odsto stanovništva.

” Pandemija će se završiti u različito vrijeme na različitim mjestima kao što je to bio slučaj i sa nekim prethodnim epidemijama”, kazala je profesorica istorije medicine na Oksford univerzitetu Erika Čarters.

Prema njenim riječima, vlade širom svijeta će morati da odluče sa kojim nivoom zaraze im je prihvatljivo da žive.

” Proces neće biti uniforman. Pandemija je biološki, ali je takođe i politički i društveni fenomen”, rekla je Čarters i dodala da i sada imamo različite pristupe pandemiji.

Vjerovatno će biti haotično, kazala je, i ostaviće dugotrajno nasljeđe u godinama koje dolaze.