Broj stanovnika Kine opao prvi put poslije više od 60 godina

U najmnogoljudnijoj zemlji svijeta u 2022. godini živjelo je 1,4118 milijardi ljudi, što je za 850.000 manje nego godinu dana ranije.

Natalitet je u opadanju godinama, zbog čega su promijenjene populacione politike kako bi se taj trend usporio.

Ali sedam godina poslije ukidanja „politike jednog djeteta”, zemlja je ušla u „eru negativnog rasta stanovništva”, kako je opisao jedan zvaničnik.

Prošle godine rađalo se manje djece nego u 2021, kada je stopa rađanja bila 7,52, pokazuju podaci kineskog Nacionalnog biroa za statistiku, koji su objavljeni u utorak.

Prvi put je više ljudi umrlo nego što je rođeno u toku jedne godine, a broj preminulih je najveći od 1976. godine.

Stopa umiranja je u 2022. bila 7,37 na 1.000 stanovnika, a godinu dana prije toga iznosila je 7,18.

Podaci su prethodnih godina najavljivali demografsku krizu, koja bi dugoročno mogla da utiče na smanjenje broja radnika i da poveća opterećenje zdravstvenog sistema i druge troškove socijalne zaštite.

Razultati popisa iz 2021. godine, koji se sprovodi jednom u 10 godina, pokazali su da je broj stanovnika u Kini tada rastao najsporije u posljednjih nekoliko decenija.

Neki stručnjaci očekuju da će broj stanovnika Kine nastaviti da opada i ove godine.

Jue Su, glavna ekonomistkinja kineske Jedinice za ekonomske informacije, smatra da bi dugoročni uticaji pandemije i nedavnih zatvaranja mogli da utiču na još veći pad stope rađanja.

„Ovaj trend će se nastaviti i vjerovatno će se pogoršati poslije kovida, pošto bi velika stopa nezaposlenosti i slabija očekivanja po pitanju zarada među mladima mogli da odlože planiranja vjenčanja i širenja porodice, što bi umanjilo broj novorođenih”, objasnila je.

Zbog epidemiološke situacije u Kini ove godine bi moglo da dođe i do povećanja smrtnosti u odnosu na nivo prije pandemije, ocijenila je ekonomistkinja.

Broj zaraženih korona virusom naglo je porastao u ovoj azijskoj zemlji od kada su vlasti prošlog mjeseca prestale da sprovode politiku nulte tolerancije.

Druge azijske države, poput Japana i Južne Koreje, takođe imaju trend smanjenja broja stanovnika.

Ovaj trend je u Kini u velikoj mjeri izazvan kontroverznom politikom jednog djeteta, koja je uvedena 1979. godine kako bi se smanjio rast broja stanovnike.

Porodice su kršile pravila i bivale kažnjavane, a u nekim slučajevima su roditelji gubili i poslove.

U kulturi koja favorizuje dječake u odnosu na djevojčice, ta politika je dovela i do prinudnih abortusa i navodno je izmijenila odnos između broja žena i muškaraca od 1980-ih.

Kineske vlasti su ukinule ta pravila 2016. godine i parovima je od tada dozvoljeno da imaju dvoje djece.

Vlada je, između ostalog, ponudila i poreske olakšice i veće prednosti za zdravstvenu njegu porodilja kako bi se makar usporio trend opadanja stope rađanja.

Ali, ove mjere nijesu dovele do održivog rasta broja novorođenih.

Neki stručnjaci smatraju da je tako zbog toga što nijesu ispraćene naporima da se olakša odgajanje djece pomaganjem zaposlenim majkama ili uvođenjem pristupačnijeg obrazovanja za djecu.

Kineski predsjednik Si Đinping je u oktobru prošle godine označio povećanje stope rađanja prioritetom te zemlje.

Vlada će „sprovoditi proaktivnu nacionalnu strategiju” kako bi riješila problem starenja stanovništva, izjavio je on na petogodišnjem Kongresu Komunističke partije u Pekingu.

Pored podsticanja rađanja, Kina bi trebalo da se pozabavi radom na postizanju veće rodne jednakosti u domaćinstvima i na poslu, smatra Busaravan Teravičitčainan, direktor Centra za porodicu i istraživanja stanovništva Nacionalnog univerziteta u Singapuru.

Iskustva iz skandinavskih zemalja pokazala su da takav pristup može povoljno uticati na stopu rađanja, dodao je.

Ima i stručnjaka koji veruju da pad broja stanovnika u Kini nije štetan u bliskoj budućnosti.

Ta zemlja ima „mnogo ljudske snage” i „mnogo vremena” da se izbori sa demografskim izazovima, kaže Pol Čung, bivši glavni statističar Singapura, koji sada radi kao profesor u Školi za javne politike Li Kuan Ju.

„Ovo je znak da vlada Kine mora da se pozabavi tim problemom. Moraju da uvećaju produktivnost, uvedu mnogo moderniju infrastrukturu i unaprijede zdravstvo. Ali, zemlja se ne suočava sa sudnjim danom već sada”, objašnjava profesor.