Video
Naime, optimizam koji se širio nakon odluke da se Ukrajini i Moldaviji da status kandidata za EU nije mogao da sakrije hladniju stvarnost da će tempo proširenja EU vjerovatno ostati zamrznut. Nijedna zemlja vjerovatno neće ući u EU godinama ili decenijama, a čak i na Balkanu, gdje su stvari uznapredovale, kompromis koji ima za cilj da „pogura“ kandidaturu Sjeverne Makedonije u „nemirnim je vodama“ usred protesta u Skoplju, piše FT.
Među zemljama koje se aktivno bave temom proširenja je i Austrija, čiji je ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg proljetos iznio niz ideja. Kako je Šalenberg rekao u jednom intervjuu za FT, kandidatima za EU u okviru tranzicije ka punom članstvu treba omogućiti brži pristup „djelovima zajedničkog tržišta“ i programima EU. To bi moglo da uključi npr. učešće u razmjeni studenata kroz program Erazmus ili u politici nultih naknada za roming.
Ideja je da se iz situacije „sve ili ništa“ pređe na mjesto na kojem čekaonica za EU postaje mnogo „gostoljubivija“ podstičući kandidate i stanovništvo da se angažuju.
Češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski složio se da je proširenje tako dug proces da bi bilo dobro da se kandidatima za članstvo da „nešto praktično“, što bi poboljšalo položaj EU i donijelo ekonomske koristi.
Česi žele da tokom predsjedavanja EU prodube diskusije o proširenju. To, piše britanski dnevnik, ide uporedo sa, iako različitom, debatom o stvaranju šire zajednice evropskih zemalja koje zastupaju zajedničke vrijednosti. Ta zajednica mogla bi da uključi zemlje poput Velike Britanije koje ne pokazuju interesovanje da budu članice Unije.
Prag je inače ponudio da bude domaćin neformalnog samita lidera EU i zemalja koje nisu članice u oktobru.
Preporučeno
Sve to odražava stav da EU suočena sa ruskim napadom na demokratske vrijednosti u Evropi ne može sebi da dopusti defanzivan pristup već će morati da pokaže prednosti liberalnog poretka zasnovanog na pravilima koji proklamuje.
