Kast je odnio odlučujuću pobjedu u svom trećem pokušaju da dođe na čelo zemlje, prenosi BBC.
Njegova pobjeda označava najveći zaokret udesno otkako je okončana vojna diktatura u Čileu 1990. godine, ocjenjuje britanski javni servis i dodaje da Kast otvoreno pozdravlja bivšeg desničarskog diktatorskog lidera Čilea Augusta Pinočea.U svom prvom govoru pristalicama kao predsednik, Kast je poručio da će se “Čile ponovo osloboditi kriminala, tjeskobe i straha”.
“Kriminalci, delikventi – njihovi životi će se promijeniti. Tražićemo ih, naći ćemo ih, sudićemo im, a onda ćemo ih staviti pod katanac”, istakao je.
Kast je veliki poklonik američkog predsjednika Donalda Trampa, čiji bi bliski saveznik mogao da postane, pošto su njegove politike odraz Trampovih, navodi BBC.
Novi predsjednik je obećao da će podići pogranični zid na poroznoj granicii Čilea sa Peruom i Bolivijom, zatim maksimalno obezbijeđene zatvore i masovne deportacije migranata bez dozvole, od kojih su mnogi iz Venecuele.
Pravo glasa na izborima imalo je gotovo 15,6 miliona birača u Čileu.
Hara je pobijedila u prvom izbornom krugu u novembru sa 26,85 odsto glasova, ali je Kast pobijedio nekoliko desničarskih rivala i završio na drugom mjestu sa 23,92 odsto osvojenih glasova.
Iako je Čile jedna od najbezbjednijih zemalja u Latinskoj Americi, nedavni porast organizovanog kriminala i imigracije je uznemirio biračko tijelo i postao glavna briga građana te zemlje.
Ovo pitanje je brzo postalo trn u oku ljevičarskog predsjednika Gabrijela Borića, koji je došao na vlast na talasu rastućeg optimizma nakon široko rasprostranjenih protesta protiv nejednakosti i obećanja o izradi novog ustava.
Preporučeno
Borić, kome je bio zabranjen još jedan reizbor, trudio se da se prilagodi, povećavajući finansiranje policijskih snaga, stvarajući operativne grupe posvećene borbi protiv organizovanog kriminala i raspoređujući vojsku na sjevernu granicu zemlje sa Peruom i Bolivijom, ali za mnoge birače to nije bilo dovoljno.
Video