Treba li zabraniti stranku Alternativu za Njemačku (AfD)? To je pitanje koje već dugo dijeli javnost u Njemačkoj. Sada bi rasprava o zabrani AfD-a mogla dobiti novi zamah.

Društvo za građanske slobode (GFF) predstavilo je u četvrtak (25. juna) u Berlinu pravno stručno mišljenje o tome. Zaključak te ekspertize, finansirane donacijama – AfD je protivustavan, piše Dojče vele.

Bundestag već raspravljao o zabrani AfD-a

Zabrana bi bila moguća samo nakon uspješnog postupka pred Saveznim ustavnim sudom. No, prije toga bi neko morao podnijeti zahtjev. To mogu učiniti isključivo tri takozvana ustavna tijela: Savezna vlada te domovi njemačkog parlamenta, Bundestag i Bundesrat.

Međutim, ni na jednom od ta tri nivoa trenutno ne postoji politička većina za takav korak.

Bundestag je posljednji put raspravljao o toj temi u januaru 2025. Tada je 124 od ukupno 733 poslanika iz različitih stranaka zatražilo pokretanje postupka za zabranu AfD-a. Nakon rasprave nije uslijedilo glasanje jer je ubrzo nakon toga izabran novi saziv parlamenta. Od tada nije bilo daljih koraka.

„AfD djeluje protiv načela demokratije”

Prema riječima Bijana Moinija, rukovodioca projekta izrade stručnog mišljenja GFF-a, prikupljeno je više od 2.500 dokaza nakon analize desetina hiljada članaka, saopštenja te miliona objava na društvenim mrežama.

Moini objašnjava da se zaključak pravnog mišljenja, koje je tokom 13 mjeseci izradilo osam stručnjaka, temelji na dva stuba:

„AfD se usmjerava protiv načela demokratije tako što potiskuje svoje političke protivnike. Istovremeno djeluje protiv ljudskog dostojanstva jer njegov politički koncept, obilježen rasizmom, veoma slično kao kod NPD-a, uspostavlja različite kategorije ljudi”.

Neonacistički NPD nije bio zabranjen

NPD je skraćenica za Nacionaldemokratsku partiju Njemačke, koja se u međuvremenu preimenovala u Hajmat – što se prevodi kao domovina ili zavičaj.

Dva pokušaja zabrane neonacističkog NPD-a bila su neuspješna, posljednji 2017. godine. U međuvremenu je stranka postala toliko marginalna da više ne dolazi u obzir da bude zabranjena.

Uprkos tome, GFF vjeruje da bi postupak zabrane AfD-a, zasnovan na ovom pravnom stručnom mišljenju, mogao biti uspješan.

Rukovodilac projekta Moini upućuje na tri temeljna obilježja slobodnog demokratskog ustavnog poretka: ljudsko dostojanstvo, načelo demokratije i načelo pravne države.

„Savezni ustavni sud jasno je utvrdio: ako se neka stranka usmjerava protiv jednog od tih obilježja, tada djeluje protiv slobodnog demokratskog ustavnog poretka u cjelini”, napominje Moini.

Moini smatra da se upravo to odnosi na AfD. Prema njegovim riječima, ta stranka želi krivično goniti političare drugih stranaka:

„Ona poziva na izdavanje naloga za hapšenje, podizanje optužnica i zatvorske kazne zbog odluka koje joj politički ne odgovaraju. U pozadini tih zahtjeva stoji ideologija prema kojoj se politički protivnici ne smatraju ravnopravnim učesnicima demokratskog nadmetanja, već izdajnicima naroda”.

Pravno mišljenje GFF-a navodi brojne primjere. Moini kao ilustraciju pominje izjave predsjednice AfD-a Alis Vajdel i zamjenika predsjednika poslaničke grupe u Bundestagu Štefana Brantnera tokom mandata kancelarke Angele Merkel, a kasnije i o njenom nasljedniku Olafu Šolcu:

„Alis Vajdel je 2019. izjavila da će lično osigurati da Angela Merkel na kraju završi pred sudom. Štefan Brantner je 2022, govoreći o Merkel i Olafu Šolcu, rekao da će jednog dana doći odlučan ministar pravde i odlučan državni tužilac koji će se time pozabaviti”.

Pravnik Moini objašnjava zašto smatra da su takve izjave prikladne kao dokaz navodne protivustavnosti AfD-a:

„Povod za ove zahtjeve nisu moguća krivična djela, već demokratski donesene zakonske odluke o migracionoj politici, pandemiji koronavirusa, zapuštenosti infrastrukture, izlasku iz nuklearne energije i politici prema Ukrajini”.

Kako AfD definiše njemački narod

Prema stručnom pravnom mišljenju, protivustavno je i etničko shvatanje naroda koje zastupa AfD. Dok njemački ustav poznaje samo državni narod, bez razvrstavanja građana prema njihovom porijeklu, za AfD se, navodi ekspertiza, na osnovu više stotina dokaza može pokazati da zastupa drugačije shvatanje.

Prema tom shvatanju, Njemci nisu svi koji posjeduju njemački pasoš, već samo oni koji imaju odgovarajuće pretke. „Presudno nije to što je AfD obilježen takvim shvatanjem naroda, već to što ga želi ostvariti”, naglašava Moini.

Prema njegovim riječima, može se dokazati da stranka želi određenim Njemcima migrantskog porijekla oduzeti državljanstvo i protjerati ih – na primjer počiniocima krivičnih djela koji imaju dvojno državljanstvo, a vjerovatno i naturalizovanim građanima sa jednim državljanstvom.

Društvo za građanske slobode (GFF) navodi da svojim pravnim mišljenjem želi doprinijeti političkoj i društvenoj raspravi o mogućem postupku zabrane AfD-a.

Organizacija ne daje preporuke, već je nastojala popuniti postojeće praznine u saznanjima. „Naša ponuda je na stolu“, kaže rukovodilac projekta Moini. „Političke stranke mogu s njom učiniti ono što smatraju ispravnim”.

Podrška iz civilnog društva

Kampanja „Zabraniti AfD odmah”, pokrenuta u junu 2024, smatra da ova ekspertiza daje dodatni podsticaj njenim zahtjevima.

Portparol kampanje Feliks Johim izjavio je za DW:

„Sada imamo crno na bijelo: AfD mora biti zabranjen jer je, prema pravnom obrazloženju, protivustavan. Politika više nema izgovora. Ne radi se o političkim neslaganjima, već o zaštiti temeljnih ljudskih prava i naše demokratije”.

Zbog toga Bundestag, Bundesrat i Savezna vlada, smatra Johim, moraju bez odlaganja pokrenuti postupak zabrane AfD-a.

„AfD je najveća prijetnja našem demokratskom suživotu”

Fondacija „Amadeu Antonio”, nazvana po žrtvi ubistva neonacista, zahtijeva isto.

„AfD je najveća prijetnja našem demokratskom suživotu”, kaže predsjednik fondacije Timo Rajnfrank. „Smrtonosni otrov desnog ekstremizma već se proširio velikim dijelovima našeg društva, ugrožava zajednički život, a u nekim saveznim pokrajinama nalazi se na pragu preuzimanja vlasti”.

Time Rajnfrank aludira na mogućnost da AfD pobijedi na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhalt i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji u septembru. U obje savezne pokrajine stranka već mjesecima vodi u anketama.

Ozdemir: „AfD je opasna stranka”

Predsjednik pokrajinske vlade Baden-Virtemberga Džem Ozdemir (Zeleni) napisao je na platformi X:

„Pravno mišljenje GFF-a uvjerljivo potvrđuje: AfD je opasna stranka”.

Poslanica u Bundestagu Karmen Vege (SPD) takođe se nada novom pokušaju podnošenja zahtjeva za zabranu iz samog parlamenta:

„Veoma sam zahvalna GFF-u na ovom stručnom pravnom mišljenju. Sada demokratske snage u našoj zemlji moraju izvući ispravne zaključke”, napisala je na svojoj internet stranici.

Ova socijaldemokratkinja pripada međustranačkoj grupi poslanika koja je 2025. godine bezuspješno zagovarala pokretanje postupka zabrane AfD-a. U toj grupi nalaze se i neki poslanici Demohrišćana, Ljevice, Zelenih te manjinske danske stranke SSW.