Video
Amazoniju nagrizaju dvije poljoprivredne djelatnosti – uzgoj goveda i genetski modifikovane soje – čime se može protumačiti dramatično širenje šumskih požara u tom dijelu Brazila, smatraju naučnici.
Preporučeno
“Ekstenzivan uzgoj goveda je glavni faktor krčenja amazonske prašume. Nešto više od 65 posto amazonske krčevine danas je pod pašnjacima”, rekao je Romulo Batista, istraživač u Greenpeaceu.
Brazil je najveći svjetski izvoznik govedine. Ta je zemlja u 2018. izvezla rekordnih 1,64 miliona tona tog mesa, pokazuju podatci Brazilskog klastera izvoznika mesa. Glavna tržišta su Kina, zatim Egipat i Evropska unija.
Naslov najvećeg izvoznika govedine Brazil može zahvaliti više nego dvadesetogodišnjem razdoblju spektakularnog rasta. Na primjer, između 1997. i 2016. izvoz govedine se udeseterostručio, težinski i cjenovno.
Tržištem vladaju tri mastodonta: JBS, Minerva i Marfrig.
Gotovo 6,5 posto iskrčene površine namjenjuje se uzgoju poljoprivrednih kultura.
Brazil koji je i dosad bio najveći svjetski izvoznik soje, ispred Sjedinjenih Država, u 2018. je izvezao rekordnih 83,6 milijuna tona, ili 22,6 posto više nego godinu prije, objavilo je brazilsko ministarstvo ekonomije.
Taj se uspjeh tumači ponajprije apetitom Kine, najvećim potrošačem brazilske soje koja je uglavnom GMO: zbog trgovinskog rata koji Peking i Washington vode već gotovo godinu dana, Kina se sve više okreće Brazilu u kupovini stočne hrane.
Izvoz brazilske soje u Kinu lani je skočio gotovo 30 posto.
Soja je bila jedna od glavnih kultura koja je ‘grickala’ područje amazonske šume. No nakon moratorijuma uvedenog 2006. “manje od 2 posto soje uzgojene u Amazoniji dolazi s površina iskrčenih nakon 2008.”, dodaje Batista.
I Evropa je potrošač brazilske soje koju uglavnom upotrebljava u prehrani stoke, ponajprije peradi i svinja, navodi Greenpeace.
Uzgoj soje je 1970-ih u Brazilu doživio nevjerovatan uspon kada su se proizvođači s juga selili u centar i na zapad zemlje i kada su se pojavile nove metode uzgoja i primjene pesticida.
