Video
“Ne mogu da vjerujem da je to rečeno”, kaže pozorišna rediteljka i književnica Vida Ognjenović, porijeklom Crnogorka, reagujući na izjavu šefa srpske diplomatije Ivice Dačića da misli da je veliko pitanje treba li i dalje da imaju srpsko državljanstvo etnički Crnogorci u Srbiji koji podržavaju “crnogorski režim po pitanju”, kako je naveo, “borbe protiv srpskog naroda”.
Dačić je ovo izjavio povodom Zakona o vjerskim slobodama koji je u Crnoj Gori usvojen 27. decembra, a koji je Srpska pravoslavna crkva (SPC) okarakterisala kao “pokušaj otimačine crkvene imovine u Crnoj Gori”.
Za SPC sporna je prije svega formulacija zakona po kojoj će “svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i biće upisani kao kulturno blago”.
“Ne mogu da vjerujem da iko može i da pomisli u današnje vrijeme da se takve stvari događaju. Ovo jeste vrijeme migracija i prisilnog premještanja, ali da to bude u državama koje su do juče bile zajednička zemlja Jugoslavija i da se o tome danas govori, da se na taj način razmišlja – užasnuta sam. I nekako mi to liči na korak do koncentracionih logora“, kaže Vida Ognjenović.
Upitana kako bi to Dačić provjeravao kako etnički Crnogorci razmišljaju o pitanju Zakona o vjerskim slobodama, ona odgovara asocijacijom na to šta su nacisti radili Jevrejima.
„Uvešće poznati način. Jevreji su morali da donose uvjerenja o porijeklu deset generacija unazad. Nadam se da neće kopirati taj način“, kaže Vida Ognjenović.
Da li se osjećaju ugroženim?
Božidar Martinović je penzioner, a njegovi, porijeklom sa Cetinja, kolonizovani su u Vojvodini već godinu-dvije poslije Drugog svjetskog rata. Čitav život je, kaže on, radio i napredovao u Srbiji i ne može da razumije izjavu ministra Ivice Dačića. Istinske ideologije u toj stranci, kaže on, i nema, a konstanta im je da ih, navodno, svi mrze.
„Ja sam imun na tu mržnju, ne mogu da je shvatim. Ovdje sam sve doživio u Srbiji, sve najbolje, afirmisao se i meni kao čovjeku je to toliko tuđe i strano. Imam drugove Mađare, imam prijatelje Rusine i ljude drugih nacionalnosti i nemam nikakvog problema s nacionalizmom. To je jedna bolest, ali, da li je ovaj narod pod anestezijom da ne vidi tu mržnju i da mu uvaljuju umjesto hljeba mržnju?“, pita Martinović.
Upitan da li se osjeća ugroženim Dačićevim riječma, on kaže da se lično tako ne osjeća i da je u pitanju samo otvaranje novog fronta, ovog puta prema Crnogorcima.
„Ne osjećam se ja ugroženim, samo se osjećam poniženim time đe živim“, kaže Božidar Martinović.
Zahtjevi za Dačićevom ostavkom
Na Dačićevu izjavu oštro je reagovala i Crnogorska partija u Srbiji. Njen predsjednik Nenad Stevović kaže da od Dačića očekuju izvinjenje i neopozivu ostavku, a ako se to ne dogodi, od predsjednice Vlade Srbije da ministra Dačića smijeni.
“Poražavajući je gest ministra Dačića koji je, izgleda, odlučio da cijelom svijetu da lekciju iz demokratije uvodeći novi princip reverzibilnog državljanstva za etničke Crnogorce, princip koji će zavisiti od njegove dobre volje.”
Stevović dodaje da Dačić Crnogorce u Srbiji tretira kao građane drugog reda, “kao svoje privatne marionete sa državljanstvom na revers, koji treba da igraju kako on pjeva”, da bi davali pokriće za promašaje u njegovoj spoljnoj politici.
“Etnički Crnogorci u Srbiji podržavaju svaku demokratski izabranu vlast u Crnoj Gori i to treba da bude svima jasno. Crnogorci u Srbiji od ministra Dačića očekuju prije svega izvinjenje, a zatim neopozivu ostavku. U suprotnom od predsjednice Vlade Srbije očekuju da ga smijeni zbog otvorene diskriminacije prema lojalnim građanima države Srbije koji pripadaju crnogorskoj nacionalnosti”, kaže Nenad Stevović.
Dačić je lider Socijalističke partije Srbije (SPS), stranke na čijem je čelu od 2006. godine, a koja nikada nije jasno osudila politiku svog prvog predsjednika Slobodana Miloševića (pod optužbama za ratne zločine umro u pritvoru Haškog suda 2006.). Danas je SPS glavni politički saveznik Srpske napredne stranke, partije predsjednika države Aleksandra Vučića, koji se, kao ni njegova partija, nije ogradio od Dačićeve izjave o Crnogorcima.
Šta kaže Ustav?
Ustav je izričit, državljanin Srbije ne može biti lišen državljanstva ni pod kakvim okolnostima, podsjeća advokat Rodoljub Šabić, bivši povjerenik za zaštitu informacija od javnog značaja. On navodi član 38 Ustava Srbije u kome piše: “Državljanin Republike Srbije ne može biti protjeran, ni lišen državljanstva ili prava da ga promijeni”.
„Prema tome, svaka spekulacija, makar i u pogodbenom načinu koji je Dačić upotrijebio, u najmanju ruku je suvišna i neodgovorna jer Ustav isključuje tu mogućnost. A u atmosferi koja je i inače kontaminirana i krajnje neprijatna, uvjeren sam da takvu izjavu mnogi građani na koje bi mogla da se odnosi doživljavaju kao uznemiravajuću i kao, na kraju krajeva, zastrašujuću“, kaže Šabić.
Od 27. decembra, kada je u Podgorici usvojen Zakon o slobodi vjeroispovesti, širom Crne Gore održavaju se protesti vjernika Srpske pravoslavne crkve. Protesti su održani i u Beogradu.
Na “Skupu podrške srpskom narodu” zbog usvajanja Zakona kojem se protivi (SPC) i hapšenja poslanika opozicionog Demokratskog fronta nakon incidenta u Skupštini Crne Gore, ispred ambasade Crne Gore se u Beogradu 27. decembra okupilo se nekoliko stotina ljudi.
Nekoliko dana kasnije, 2. jaunara, navijači Crvene zvezde okupili su se ispred ambasade ispaljujući pirotehniku i gađajući raketama za vatromet zastavu Crne Gore koja se nalazi na najvišem spratu zgrade.
Zbog ovoga, te grafita uvredljivog sadržaja koji su ispisivani ispred prostorija ambasade, regaovalo je crnogorsko ministarstvo spoljnih poslova ulažući protestnu notu koju je ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović odbio da primi.
Najavljujući da će na prijedlog patrijarha SPC Irineja biti formiran “savjet stranih stručnjaka specijalizovanih za oblast državno – crkvenog prava“, generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selaković izjavio je agenciji Tanjug da će se svim diplomatskim i pravnim sredstvima truditi „da zaštitimo narušeni interes našeg srpskog pravoslavnog naroda u Crnoj Gori“.
Preporučeno
Izvor: Radio Slobodna Evropa
