Građani Grenlanda danas izlaze na redovne izbore koji ranije nijesu privlačili nikakvu pažnju bilo koga sa strane, ali bi se ovog puta mogli pokazati ključnim za budućnost ovog ogromnog ostrva.
Više puta iskazani interes američkog predsjednika Donalda Trampa da stavi kontrolu nad Grenlandoom postavio je u centar pažnje dugogodišnje raspravu o budućim vezama ostrva s Danskom.Grenland je bio 300 godina pod kontrolom Danske od koje je udaljen oko 3.000 km. Lokalna Vlada upravlja unutrašnjim poslovima, ali odluke o vanjskoj i dobrambenoj politici se donose seu Kopenhagenu.
Pet od šest stranaka koje danas izlaze na izbore zalažu se za nezavisnost Grenlanda od Danske, a razlikuju se samo u tome koliko brzo bi do toga trebalo doći.
Raspravu o nezavisnosti Tramp je „stavio na steroide“, kaže Masana Egede, urednica grenlandskih novina Sermitsiaq.
Strateški položaj ostrva i neiskorišteni mineralni resursi zapeli su za oko američkom predsjedniku. Prvi put je iznio ideju o kupovini Grenlanda tokom svog prvog mandata, 2019.
Otkako je ponovno preuzeo dužnost u januaru, ponovio je interes za Grenlandom. Čelnici Grenlanda i Danske su više puta su obacivali njegove zahtjeve. Međutim, prošle sedmice je u prvom obraćanju Kongresu u ovom mandatu kazao da je Sjedinjemom Američkim Državama Grenland „potreban zbog nacionalne bezbjenosti. „Dobićemo ga na ovaj ili onaj način“, kazao je je, izazvavši aplauz ali i smijeh niza političara, uključujući potpredsjednika Džejmsa Davida Vensa.
Pozicije stranaka prema nezavisnosti
Interes SAD je podstakao na Grenlandu pitanje nezavisnosti i sada je to jedna od tema kampanje. Nije pitanje da li treba pokrenuti proces sticanja nezavisnosti, nego kada i kako to učiniti.
Niz otkrića lošeg postupanja Danaca prema domaćem stanovništvu – Inuitima u prošlosti loše je uticao na doživljavanje Danske u grenlandskom javnom mnijenju. Ranije ove godine, premijer Mute Bourup Egede he rekao da bi teritorija trebalo da se oslobodi „okova kolonijalizma“.
Njegova stranka Inuit Ataqatigiit se zalaže za postupne korake ka nezavisnosti.
Opoziciona stranka Naleraq želi da postupak izdvajanja od Danske bude pokrenut odmah, i da Grenland razvije bliže odbrambene odnose sa SAD. Čelnik stranke Pele Broberg smatra a bi Grenland mogao biti „izvan Kraljevine Danske za tri godine“.
Stranka Naleraq ima najveći broj kandidata i popularnost joj raste dok jaše na talasu nezadovoljstva Danskom.
Međutim, stranka desnog centra Demokraatit smatra da je prerano za proces nezavisnosti zalažući se za jačanje ekonomije kao preduslov.
Grenlandska ekonomija se zasniva na ribolovu, a državna potrošnja zavisi od subvencije iz Danske.
Što misle građani
Pravo glasa na izborima ima oko 44.000 građana.
Ishod je zbog malog broja glasača teško prognozirati.
Iako većina Grenlanđana podržava nezavisnost, istraživanja pokazuju da bi polovina njih bila manje oduševljena nezavisnošću kada bi to značilo niži životni standard.
Jedna anketa je pokazala da 85% Grenlanđana ne želi da njihova zemlja postane dio Sjedinjenih Američkih Država, a gotovo polovina vidi Trampov interes kao prijetnju.
Strah među nekim Grenlanđanima, kaže Masaana Egede, je
Pitanje koliko dugo bi Grenland, ako se izdvoji od Danske, mogao ostati nezavisan, moglo bi uticati ja ishod izbrora, kaže Masana Egedde, Mnogi, kaže, strahuju od opasnosti da se proces ne završi tako da samo druga država „stane na naše obale i počne da preuzima vlast“.
Stručnjaci smatraju da bi upravo ta zabrinutost mogla usmjeriti glasove prema zadržavanju statusa quo.
Procedudra sticanja nezavisnosti
Iako je pravo Grenlanda na samoopredjeljenje uvršteno u Zakon o samoupravi iz 2009, postoji niz koraka procesa izdvajanja iz Danske. Odluku o nezavisnosti donose građani Grenlanda, nakon čega danska i grenlandska vlada moraju da zaključe sporazum, koji onda moraju da odobre oba parlamenta i konačno odluka mora da bude potvrđena na referendumu održanom na Grenlandu. Na referendumu o nezavisnosti pravo glasa imaju žitelji Grenlanda, državljani Danske koji žive na Grenlandu više od šest mjeseci, ali ne i oko 17.000 Grenlanđana koji žive ili studiraju u Danskoj.
Vlada Grenlanda je jesenas formirala posebnu komisiju koja treba da pripremi pravnu podlogu sprovođenja procesa nezavisnosti. Zaključke bi komisija trebalo da donese do kraja 2026. Ni jedna od stranaka ne planira da povuče ključne poteze prije tog roka.
Sve ovo znači da bi sticanje pune nezavisnosti moglo potrajati „otprilike 10 do 15 godina“, kaže Kaj Kleist, grenlandski politički veteran koji je kao državni službenik pripremao Zakon o samoupravi.
„Puno je priprema i pregovora s danskom vladom prije nego što to može postati stvarnost“, dodaje.
Kakav god bio ishod izbora, stručnjaci ne vjeruju da bi Grenland mogao postati nezavisan prije nego što 2028. bude okončan drugi mandat Donalda Trampa.
Preporučeno
Rezultati se očekuju u ranim jutarnjim satima u srijedu.
Video