Hrišćani danas slave jesenji Krstovdan koji predstavlja praznovanje dva praznika u vezi sa Časnim Krstom Hristovim: prvo pronalazak Časnog Krsta na Golgoti, i drugo povratak Časnog Krsta iz Persije opet u Jerusalim.

Obilazeći Svetu Zemlju, sveta carica Jelena namjerila je da potraži Časni Krst Hristov. Neki starac Jevrejin, po imenu Juda, jedini je znao mjesto gdje se Krst nalazi, pa prisiljen od carice, izjavi, da je Krst zakopan pod hramom Venerinim, koga podiže na Golgoti car Adrijan.

Carica naredi da poruše taj idolski hram, pa kopajući u dubinu, nađoše tri krsta. Dok je carica bila u nedoumici, kako da raspozna Krst Hristov, prolazila je mimo toga mjesta pratnja sa mrtvacem.

Tada je patrijarh Makarije rekao, da stave na mrtvaca redom jedan po jedan krst. Kada su stavili prvi i drugi krst, mrtvac je ležao nepromijenjeno.

A kada su stavili na to treći krst, mrtvac je oživio. Po tome su prepoznali, da je to Časni i životvorni Krst Hristov. Stavili su ga potom i na jednu bolesnu ženu, i žena ozdravi.

Tada je patrijarh uzdigao Krst, da ga sav narod vidi, a narod je sa suzama pjevao: “Gospode pomiluj!” Carica Jelena napravi kovčeg od srebra i položi u njega Časni Krst.

Kasnije car Hozroj osvojivši Jerusalim, odvede mnogi narod u ropstvo i odnese Krst Gospodnji u Persiju. U Persiji je Krst ležao četrnaest godina.

Grčki car Iraklije 628. godine pobijedio je Hozroja i sa slavom povratio Krst u Jerusalim. Kada je ušao u grad, car Iraklije je nosio Krst na svojim leđima.

Ali najedanput car je stao i nije mogao ni koraka da kroči. Patrijarh Zaharija vide angela, koji je spriječio cara da u raskošnom carskom odijelu ide pod Krstom i to po onom putu po kome je Gospod, bos i ponižen, hodao.

To viđenje objavi patrijarh caru. Tada se car svukao, pa u bijednoj odjeći i bosonog uzeo Krst, izneo ga na Golgotu, i položio u hram Vaskrsenja, na radost, i utjehu cijelog hrišćanskog svijeta. Za jesenji Krstovdan su vezani brojni narodni običaji. Izdvajamo najzanimljivije i najučestalije.

Na Krstovdan je, naime, dobro da poslodavci isplate svoje radnike. Ovaj običaj nastao je u stara vremena jer su se na današnji dan isplaćivali radnici koji su čuvali polja od Đurđevdana (6. maja) do Krstovdana (27. septembra).

Takođe važi i pravilo strogog posta, samo na hlebu i vodi, dok je hrana životinjskog porekla strogo zabranjena. Zanimljivo je da je na Krstovdan dozvoljeno jesti grožđe, dok je drugo voće zabranjeno.

Na današnji dan je dobro urediti kuću i tako je, uslovno rečeno, pripremiti za zimu.

Takođe, postoje i običaji da se na ovaj dan bere i posvećuje bosiljak. Inače, vjeruje se da oni koji ne rade na današnji dan bilo koji od poslova u kući neće imati sreće cijele godine.