Najmlađe ima šest mjeseci, a najstarije 12 godina. Šta se dešavalo unutar zidova kuće, otkud 31 djete u rukama trgovaca ljudima, pitanja su na koja još nema odgovora.
Pojavile su se i osobe koje tvrde da su roditelji ili srodnici i da su tamo ostavili decu na čuvanje. Posle saslušanja, pušteni su na slobodu, piše rts.rs.“Kada se čovjek razbolio nisam ih mogla čuvati, ostavila sam ih na 15 dana i oni su uzeli moju djecu. Trista eura sam dala za petnaestak dana”, kaže Hasnija Hasanović.
“Tužilaštvo nema pouzdane podatke i dokaze da su deca koja su smještena zaista njihova djeca. To ćemo u daljem toku postupka utvrđivati”, kaže Radmilo Ivanović, v.d. glavnog tužioca Distrikta Brčko.
Djeca su sada bezbjedna, ali problem njihovog trajnog zbrinjavanja tek predstoji.
“U BiH još nije pronađeno sistemsko rešenje za rešavanje pitanja finansiranja skloništa kojima rukovode vladine organizacije, tako da naše najveće sklonište u regionu kapaciteta 80 mjesta, gdje su se sva ova djeca pronađena u Brčkom mogla smjestiti, je moralo biti zatvoreno”, kaže Amela Efendić iz Međunarodnog foruma solidarnosti EMMAUS.
Među zatočenim mališanima nema dece iz Srbije, potvrđeno je u ambasadi u Sarajevu. Ovakvi slučajevi u Srbiji nisu zabeleženi, što ne znači da žrtava trgovine ljudima nema. Samo tokom prošle godine iz lanca trgovine ljudima izvučena je 71 osoba – polovina su bila djeca.
“Ono što je bilo primer dobre prakse je da smo neke od tih akcija zajedno planirali sa policijom, tužilaštvom, sa drugim ustanovama socijalne zaštite i da smo pripremili unapred kapacitete za njihov smještaj. A to svakako jeste problem i kod nas. Mi imamo prihvatilište za žrtve trgovine ljudima, koje prima osobe od 16 godina i više”, rekao je Miroslav Jovanović, rukovodilac Službe za koordinaciju zaštite žrtava trgovine ljudima.
Šta se dešavalo u kući u Brčkom, kako su djeca završila u rukama trgovaca ljudima i šta su namjerili s njima, ne zna se, ali stručnjaci kažu da su djeca traumatizovana.
“Samim time što shvatate da je dete zastrašeno dovoljno da neće da kaže kako se zove, govori o tome da ga je neko instruirao. Nažalost, oblici eksploatacije kojima ta djeca mogu da budu izložena bukvalno nemaju granice”, kaže Jasmina Krunić iz nevladine organizacije Astra.
Preporučeno
Nevladine organizacije u BiH ukazuju na nedopustive propuste. Ono što nikako nije smjelo da se dozvoli je snimanje djece i objavljivanje snimaka u medijima.
Video