Mačado, koja je u posljednje vrijeme uspostavila bliske kontakte s političarima iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdi da je jači pritisak – pa i vojna intervencija – jedini način da se Maduro prisili na odlazak.

U razgovoru za američku mrežu Bloomberg, kazala je da je trenutna eskalacija, uključujući povećano prisustvo američkih vojnih snaga u blizini venezuelske obale, “posljednja prilika da pristalice Madura shvate da više ne mogu pružati podršku režimu”.

Prema njenim riječima, mirna i institucionalna rješenja su iscrpljena nakon, kako je navela, “desetina namještenih izbora” i dugotrajnog pritiska. Istakla je da je vojna opcija mogući krajnji put ako režim “ne odstupi”.

U međuvremenu, američke vojne aktivnosti u regionu izazvale su spekulacije o mogućim udarima na ciljeve unutar Venecuele. Miami Herald je sinoć objavio da bi zračni napadi mogli uslijediti “u narednim satima ili danima”, pozivajući se na neimenovane izvore. Takve tvrdnje su ubrzo demantovane iz Vašingtona, a američki državni sekretar Marko Rubio poručio je na platformi X da je riječ o “lažnoj priči” i da su autori “obmanuti svojim izvorima”.

I pored demantija, administracija u Vašingtonu ranije je više puta naglasila da su vojne opcije “na stolu”. Kao opravdanje se često navodi borba protiv krijumčarenja droge i “narkoterorizma” – termin koji je i Mačado upotrijebila u intervjuu.

Povezani članci

Svijet

Tramp ide u rat s narkokartelima, potpisao tajnu uredbu, mogući i raketni napadi

Svijet

Iran napao američke baze u Kataru i Iraku; Izrael gađao Fordo, štab IRCG-a i zatvor Evin u Teheranu

Svijet

Venecuela uhapsila šest stranaca, tvrdi da je CIA planirala ubistvo Madura

Kritičari upozoravaju da bi vojna intervencija mogla dodatno destabilizovati region i izazvati ozbiljne humanitarne posljedice.

Nakon što je primila Nobelovu nagradu, Mačado je, prema dostupnim izvorima, telefonski razgovarala s američkim i izraelskim liderima te predstavila plan za prvih “100 sati” nakon eventualnog pada Madura, ističući da postoje “organizovane strukture i masa ljudi spremna da izađe na ulice”.

Ipak, brojni analitičari smatraju da pozivanje na stranu vojnu intervenciju od strane dobitnice Nobelove nagrade za mir otvara pitanje etike i kredibiliteta njenog djelovanja.

Stručnjaci za međunarodne odnose upozoravaju da bi svaka vojna akcija zahtijevala široku međunarodnu legitimaciju i jasan plan tranzicije i obnove, kako bi se izbjeglo dodatno produbljivanje višegodišnje krize u Venecueli.