Video
Susret američkog i ruskog predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina, biće održan danas u finskoj Predsedničkoj palati.
Preporučeno
Radi se o zdanju iz 19. vijeka, sa pogledom na Baltičko more, koje je svojevremeno bilo rezidencija ruskih careva u Finskoj. Kao domaćin sastanka, finski predsjednik Saili Niniste će imati bilateralne susrete sa oba gosta.
Prije samita, on će zvanično pozdraviti Putina i Trampa.
Bilateralni razgovori Trampa i Putina će se održati u Gotskoj sali Predsjedničke palate, nakon čega će u Sali ogledala biti priređen radni ručak sa više članova delegacija.
Šefovi diplomatija dvije zemlje – Sergej Lavrov i Majk Pompeo – će takođe imati bilateralni susret. Predviđeno je da, tokom popodneva, Tramp i Putin održe zajedničku konferenciju za štampu.
Lideri dvije supersile imaju mnogo tema za razgovor – situacija na Bliskom istoku, prije svega Sirija, ali i uloga Irana, zatim Ukrajina, gdje istok zemlje kontrolišu proruske snage, a tu su i zapadne sankcije Rusiji uvedene nakon aneksije Krima, navodno rusko mješanje u američke izbore, kao i stanje u kome se nalaze nukelarni sporazumi.
Samit u Helsinkiju biće četvrti susret predsjednika Trampa i Putina od Trampove inauguracije u januaru 2017. Od kada su se prošli put sastali na samitu APEK-a u Vijetnamu u novembru 2017, Tramp je preduzeo mjere odgovora na rusku agresiju, navodi Glas Amerike.
Na primjer, dozvolio je prodaju smrtonosnog oružja Ukrajini, protjerao 60 ruskih diplomata iz SAD posle napada nervnim agensom na ruskog špijuna u Britaniji i uveo dodatne sankcije ruskim zvaničnicima.
“Očigledno je došao trenutak kada je Trampa izdalo strpljenje i kada je odlučio da je vrijeme da postane čvršći prema Putinu. Taj trenutak je možda prošao, jer se sada čini da Tramp želi direktan susret sa Putinom, bio je rješen da ima ne samo neformalni susret na marginama nekog većeg skupa nego pravi samit jedan-na-jedan, što mu daje veću važnost. Zato mi se čini da se, posle perioda kada je bio spreman da bude čvrst prema Putinu, Tramp sada vraća jednom popustljivijem stavu”, ističe Čarls Kapčan iz Savjeta za spoljnopolitičke odnose.
I mada neki posmatrači vide prednosti mogućeg približavanja SAD i Rusije, drugi su i dalje pesimisti. “Postoji mogućnost da bi odnos mogao da se blago unapredi, a to bi samo po sebi bilo dostignuće jer su se odnosi pogoršavali nekoliko godina – posebno od ruske aneksije Krima i invazije Istočne Ukrajine.
Trampu će biti važno da postigne neku vrstu dogovora sa Rusima, koja će trajati duže od bilo kojih dosadašnjih rezultata samita sa Kim Džong Unom”, kaže Vilijam Kortni, izvršni direktor Foruma poslovnih lidera Rand.
Međutim, kako se navodi u tekstu, normalizacija odnosa će biti teška dok se ne razreše tri primarna pitanja: istraga specijalnog tužioca Roberta Malera o ruskom mešanju u američke izbore, nastavak sankcija Rusiji i pripajanje Krima Rusiji 2014 godine.
Ipak, samit bi potencijalno mogao da odredi ton buduće dinamike Moskve i Vašingtona.
“Ovo bi mogao da bude početak boljeg dijaloga. Ne očekujem da će iz Helsinkija stići bilo kakve revolucionarno nove vijesti. Tramp ima sposobnost da utiče na javno mnjenje i pokuša da dobije podršku Kongresa, ali mislim da će upravo zbog strahovanja koja postoje u vezi sa njegovim odnosom sa Putinom i Malerove istrage, zabrinutosti zbog mogućeg dosluha sa Rusijom i mešanja u izbore – morati da bude veoma oprezan”, ističe Kapčan.
Međutim, ako se lideri dogovore da razriješe – ili bar razmotre neka od najspornijih pitanja – odnos dvije supersile bi još jednom mogao da počne da se poboljšava.
