Video
Predsjedavajući Evropske jevrejske asocijacije, rabin Menahim Margolin uručio je danas predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću Evropsku nagradu Kralj David, najveće priznanje Jevrejske zajednice.
Đukanovića je na svečanoj ceremoniji priređenoj u njegovu čast povodom uručenja priznanja, poručio da je ponosan što se Crna Gora prepoznaje kao sigurno mjesto za pripadnike svih nacija i religija.
Posebnu čast, kako je istakao, ukzana je Crnoj Gori i njemu lično, dodjeljivanjem Evropske nagrade Kralj David kao prvom dobitniku njenog specijalnog novog izdanja.
“To sam doživio kao izuzetno priznanje svim našim građanima koji su doprinijeli da multietnička Crna Gora bude jedina republika u kojoj nije bilo ratnih sukoba i ratnih razaranja u vrijeme krvavog raspada Jugoslavije. Zahvaljujući tome, Crna Gora je uspjela prije nepunih 13 godina da na demokratskom referendumu, po najvišim evropskim standardima, obnovi državu i ponovo dobije međunarodno priznanje”, rekao je Đukanović u svom pozdravnom govoru.
On je naveo da je Crna Gora u kratkom periodu nakon toga postala članica NATO, i zemlja kandidat za članstvo u EU, koja očekuje da ubrzo otvori i posljednje pregovaračko poglavlje.
“Istovremeno, postali smo i vodeća ekonomija u regionu, posljednjih godina sa stopama rasta među najvećima u Evropi, jedna od prestižnih turističkih i investicionih destinacija, s visokim učešćem direktnih stranih investicija u BDP. Strani partneri danas Crnu Goru nazivaju zemljom dobrih vijesti, sidrom stabilnosti Balkana, uspješnom evropskom pričom. Poznati američki senator Džon Mekejn je govorio da je to možda i najveći demokratski projekat u Evropi poslije rušenja Berlinskog zida”, kazao je Đukanović.
Od 2011. godine, kako je istakao, naša zemlja bogatija je i za prvu Jevrejsku zajednicu u njenoj dugoj istoriji.
“Jednu od najmlađih i najmanjih na svijetu, čijeg se osnivača Jaše Alfandarija sjećamo s pijetetom. Ona je vrijedan pokazatelj napretka nove Crne Gore. Drago mi je što o tome danas mogu svjedočiti njen novi predsjednik Đorđe Raičević, i prvi crnogorski rabin Ari Edelkof, koji su ovdje sa nama”, kazao je Đukanović.
Ubrzo nakon osnivanja s Vladom je potpisan ugovor o međusobnim odnosima.
“Judaizam je priznat kao jedna od zvaničnih religija u državi, a Jevreji imaju punu autonomiju u regulisanju vjerskih i nacionalnih odnosa sa svim pravima i obavezama koji iz toga proističu, što dodatno obogaćuje naš društveni život i učvršćuje multietnički i multivjerski sklad”, istakao je Đukanović.
Jasno poručuje-Crna Gora se ponosi time što u njoj nikada nije bilo antisemitizma.
“Posebno činjenicom da smo jedna od dvije države u Evropi u kojoj je bilo više Jevreja poslije, nego uoči Drugog svjetskog rata. Bilo je to vrijeme u kom su se Crnogorci i Jevreji zajedno borili protiv nacističke i fašističke pošasti. Ponosni smo na crnogorski antifašistički ustanak 13. jula 1941, za koji je Žan Pol Sartr rekao da je bio događaj koji je upozorio čovječanstvo kojim putem treba da ide. I mnogi Jevreji su trajno obilježili našu istoriju u vrijeme partizanskog ratovanja, kao braća i sestre Baruh, Moša Pijade, ili Lujo Davičo koga su fašisti strijeljali u mom rodnom gradu Nikšiću”, naveo je Đukanović.
Preporučeno
Antifašizam je, naglašava, istorijska vertikala moderne crnogorske državnosti i svekolikog našeg postojanja, koju s ponosom baštine današnje generacije, neprekinuta spona koja trajno povezuje crnogorski i jevrejski narod.
Duga je, kaže, tradicija prisustva Jevreja u Crnoj Gori, čiji tragovi vode do drevne Duklje.
“Jedan od velikana jevrejske kulturne baštine, Šabataj Cevi živio je u 17. vijeku u Ulcinju, gdje se pretpostavlja da je i sahranjen. U vrijeme španske inkvizicije Jevreji su na našim prostorima nalazili svoje utočište. U gradu Kotoru, koji se nalazi u zalivu za koji je čuveni engleski pjesnik pisao da se najljepši susret kopna i mora kad je bog stvarao svijet desio baš tu, već vjekovima se s pijetetom održava i uređuje jevrejsko groblje. Smatra se da je to jedinstven primjer u svijetu da jevrejsko groblje održavaju oni koji nijesu Jevreji”, priča Đukanović.
U Crnoj Gori, dodaje, živi, boravi i radi više stotina Jevreja, ali iz godine u godinu dolaze desetine hiljada turista iz Izraela, s kojim nas vezuju odnosi prijateljstva i uzajamnog poštovanja.
“Dolaze Jevreji iz cijelog svijeta. Od prošle godine po prvi put u Crnoj Gori proslavlja se Hanuka, kao u svim velikim gradovima. Jevrejska zajednica je obilježila ove godine Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, uz jasne poruke državnog vrha tim povodom. U planu je izgradnja prve sinagoge u Crnoj Gori, a sa zadovoljstvom ćemo podržati inicijativu rabina Edelkofa da u Crnoj Gori bude Jevrejski centar za Balkan i još neke druge evropske zemlje”, naveo je Đukanović.
Ponosan je, kaže, što se Crna Gora prepoznaje kao sigurno mjesto za pripadnike svih nacija i religija.
“Posebno u ovom vremenu velikih izazova, širenja populizma i jačanja desničarskih pokreta u Evropi i svijetu. I neskrivenog antisemitizma, od kojeg nijesu imune ni najrazvijenije demokratije”, istakao je Đukanović.
Zabrinjavajući su, navodi, podaci istraživanja u sedam evropskih zemalja koje je potkraj prošle godine za CNN sprovela jedna poznata agencija.
“Čak jedna trećina Evropljana, prema tom istraživanju, ne zna ništa, ili zna vrlo malo, o holokaustu i masovnom ubistvu šest miliona Jevreja 30-tih i 40-tih godina prošlog vijeka. Bila bi najveća greška smatrati da je antisemitizam opasnost samo za Jevreje. To je opasnost prije svega za Evropu i njene suštinske vrijednosti izgrađivane distanciranjem od strahota koje su porodili nacizam i fašizam”, kazao je predsjednik Crne Gore.
U krajnjem, zaključuje, to je civilizacijsko pitanje savremenog čovječanstva i njegove budućnosti.
“Mi smo mala zemlja sa velikom nadom da svi zajedno možemo dati doprinos izgradnji Evrope slobodne i u miru, izgradnji boljeg svijeta. Svjesni mudre jevrejske izreke da je od uspjeha do neuspjeha jedan korak, a od neuspjeha do uspjeha dugačak put, mi na tom putu moramo zajedno istrajati, ako želimo dobro svojoj djeci, svojim narodima i zemljama širom svijeta”, zaključio je Đukanović.
