Video
Predložena Uredba uključuje, između ostalog, mjere zaštite od političkog miješanja u uređivačke odluke i od nadzora.
Fokus se stavlja na nezavisnost i stabilno finansiranje javnih medija, kao i na transparentnost medijskog vlasništva i raspođele državnog oglašavanja, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Uredba, takođe, utvrđuje mjere za zaštitu nezavisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa.
Zakon će se baviti pitanjem medijske koncentracije i stvoriti novi nezavisni Evropski odbor za medijske usluge, koji će se sastojati od nacionalnih medijskih vlasti.
Komisija je, pored toga, usvojila komplementarnu preporuku za podsticanje internih mjera zaštite uređivačke nezavisnosti.
Skup pravila koje je usvojila EK obuhvata zaštitu uređivačke nezavisnosti, zabranu upotrebe špijunskog softvera protiv medija, adekvatno finansiranje javnih servisa kako bi se obezbijedila uređivačka nezavisnost.
Usvojeni skup pravila obuhvata obavezu država članica da procijene uticaj koncentracije medijskog tržišta na medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost, kao i zaštita medijskog sadržaja na onlajn platformama.
Prema usvojenom evropskom aktu o slobodi medija, od država članica EU će se zahtijevati da poštuju efektivnu uređivačku slobodu pružalaca medijskih usluga i poboljšaju zaštitu novinarskih izvora.
Pored toga, pružaoci medijskih usluga će morati da obezbijede transparentnost vlasništva javnim objavljivanjem takvih informacija i da preduzmu mjere u cilju garantovanja nezavisnosti pojedinačnih uređivačkih odluka.
Uredba, što se javnih servisa tiče, predviđa da direktor i upravni odbor javnog servisa budu imenovani na transparentan, otvoren i nediskriminatorski način.
Akt će, prema najavi, takođe poboljšati transparentnost i objektivnost sistema mjerenja publike, koji utiču na prihode od oglašavanja u medijima, posebno putem interneta.
Evropski akt o slobodi medija uključuje mjere zaštite od neopravdanog uklanjanja medijskog sadržaja proizvedenog u skladu sa profesionalnim standardima.
Akt o slobodi medija u EU predstavila je evropska komesarka za vrijednosti i transparentnost, Vera Jourova, koja je upozorila da godinama postoje različiti oblici pritisaka na medije.
Kako je poručila, krajnje je vrijeme da se đeluje.
“Moramo uspostaviti jasne principe: nijedan novinar ne treba da bude špijuniran zbog posla, nijedan javni medij se ne smije pretvoriti u propagandni kanal”, navela je Jourova.
Komesar za unutrašnje tržište Tijeri Breton naglasio je da medijske kompanije igraju vitalnu ulogu, ali su suočene sa padom prihoda, prijetnjama slobodi i pluralizmu medija, pojavom veoma velikih onlajn platformi i mnoštvom različitih nacionalnih pravila.
“Evropski zakon o slobodi medija pruža zajedničke garancije na nivou EU kako bi se garantovao pluralitet glasova i da naši mediji mogu da rade bez ikakvog miješanja, bilo da su privatni ili javni”, kazao je Breton.
EK, takođe, predlaže osnivanje novog nezavisnog Evropskog odbora za medijske usluge, koji će se sastojati od nacionalnih medijskih vlasti.
Odbor će promovisati efikasnu i dosljednu primjenu okvira medijskog prava EU, posebno pomažući Komisiji u pripremi smjernica o medijskim regulatornim pitanjima.
On će, takođe, moći da daje mišljenja o nacionalnim mjerama i odlukama koje utiču na medijska tržišta i koncentraciju medijskog tržišta.
Akt o slobodi medija u EU dolazi u trenutku kada i među državama članicama evropskog bloka ima slučajeva pokušaja kontrole medija.
Navodi se da su među državama koje se smatraju problematičnim, prije svega, Poljska i Mađarska.
Dva evropska komesara, koji su predstavili usvojeni Akt o slobodi medija u EU, upozorili su da će, bez obzira na to što se uredba odnosi na 27 država članica, i zemlje koje su u procesu pristupanja, uključujući one sa Zapadnog Balkana, biti obavezane da se blagovremeno prilagode mjerama i zakonima.
“Evropski akt o slobodi medija je signal za zemlje u pristupanju da EU ide ka jačoj zaštiti medija i o tome će se raspravljati i vjerovatno zahtijevati kroz (pristupne) pregovore”, poručila je Jourova.
Breton je kazao da EU ima instrumente da obezbijedi da se i države kandidati pridrže pravilima EU.
Kako je naveo, zemlje u pristupanju su obavezne da ispoštuju pravila i pravnu tekovinu EU prilikom procesa članstva.
Preporučeno
“Kada postanete članice EU, morate da se pridržavate pravila i ovo su pravila koje zemlje kandidati moraju ispuniti”, rekao je Breton.
