Video
Ova odluka donesena je nakon što je Mađarska povukla svoje prigovore, što je omogućilo da 27 članicama EU odobri produženje sankcija.
Ove sankcije, koje su prvobitno uvedene 2014. godine nakon ruske aneksije Krima, kontinuirano su proširivane od početka punog rata Rusije protiv Ukrajine prije skoro tri godine. One ciljaju različite sektore, uključujući trgovinu, finansije, energetiku, tehnologiju, industriju, transport i luksuznu robu. Glavna komponenta sankcija je zabrana uvoza ili prenosa pomorski transportovanih sirovih naftnih derivata i određenih naftnih proizvoda iz Rusije u EU. Kao rezultat ovog dogovora, mjere će ostati na snazi barem do 31. jula.
Mađarska je ranije imala prigovore na sankcije, pozivajući se na spor sa Ukrajinom u vezi sa tranzitom ruskog gasa. Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je EU da interveniše nakon što je Kijev odlučio da obustavi protok ruskog gasa u Srednju Evropu, što je primoralo Mađarsku da pronađe alternativne rute, uzrokujući višu cijenu energije. Kako bi riješila ovaj problem, Evropska komisija je uz produženje sankcija uključila i izjavu, naglašavajući da očekuje od svih trećih zemalja da poštuju energetsku sigurnost EU i upozorila da bi mogla preduzeti zaštitne mjere u vezi sa ključnom infrastrukturom kao što su naftovodi i gasovodi.
U odgovoru na zabrinutost Mađarske, mađarski ministar vanjskih poslova Piter Sijarto potvrdio je da je Mađarska dobila potrebne garancije u vezi sa energetskom sigurnošću zemlje. Napomenuo je da je zemlja zadovoljna uvjeravanjima EU, koja su pomogla da se omogući produženje sankcija.
Ranije tokom sedmice, diplomate i zvaničnici EU su očekivali da će Mađarska na kraju odustati od protivljenja sankcijama nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio da će uvesti dodatne poreze, carine i sankcije Rusiji, ukoliko ne bude postignut dogovor o okončanju rata u Ukrajini. Tramp, koji je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča sukob, izrazio je podršku Orbanu, poznatom po bliskim vezama sa Putinom i divljenju prema Trampu.
Pored sankcija Rusiji, ministri vanjskih poslova EU su u ponedjeljak razgovarali i o mogućem ublažavanju sankcija Siriji. EU je 2011. godine uvela zamrzavanje imovine i zabranu putovanja sirijskim zvaničnicima i organizacijama kao odgovor na brutalnu represiju protiv protesta koju je sprovodio režim Bašara al-Asada. Međutim, EU sada razmatra ukidanje tih mjera ako novo sirijsko rukovodstvo pokaže napredak prema mirnoj političkoj budućnosti, oslobođenoj od ekstremizma i uticaja Rusije i Irana.
Komesarka EU za vanjske poslove Kaja Kalas, potvrdila je da su ministri postigli „politički dogovor“ o „mapi puta“ za ublažavanje sankcija, iako se neće odmah desiti nikakve promjene. Objavila je da je potrebno riješiti tehnička pitanja prije nego što bilo koja ograničenja budu ukinuta. Kalas je naglasila da bi svako ublažavanje sankcija trebalo da ima za cilj jačanje sirijske ekonomije i pomoć u obnovi zemlje, ali je upozorila da je EU spremna da ponovo uvede mjere ako situacija postane gora.
Holandski ministar vanjskih poslova Kaspar Veldkamp izjavio je da će fokus EU biti na ukidanju restrikcija koje ometaju infrastrukturu i energetske sektore Sirije, omogućavajući zemlji oporavak. Međutim, sankcije na izvoz oružja i entitete poput terorističke grupe Hajat Tahrir al-Šam (HTS) biće zadržane. HTS, bivša al-Kaidina filijala, trenutno de facto kontroliše veliki dio Sirije, a EU još uvijek nije ublažila sankcije prema ovoj grupi, insistirajući da njene akcije moraju odgovarati njenoj retorici prije nego što budu napravljene bilo kakve promjene.
Preporučeno
Kako se sirijsko rukovodstvo mijenja nakon pada Damaska 8. decembra i odlaska Asada u Moskvu, oprezan pristup EU ima za cilj podršku stabilnosti uz očuvanje poluge za sprječavanje daljeg pogoršanja
