Rojters: Bijela kuća razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

Sjedinjene Države sastavljaju plan za potencijalno ublažavanje sankcija Rusiji dok  predsjednik Donald Tramp nastoji da popravi odnose sa Moskvom i okonča rat u Ukrajini, prenosi Rojters pozivajući se na svoje izvore.

Napominje se da je Bijela kuća naložila Stejt departmentu i Ministarstvu finansija da pripreme spisak sankcija koje bi mogle da budu ublažene.

Zelenski: Nadamo se podršci SAD na putu ka miru

Ukrajina radi s Amerikom i Evropom na postizanju mira i nada se podršci Sjedinjenih Država po tom pitanju, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

”Nama je potreban pravi mir, a Ukrajinci ga najviše žele jer rat uništava naše gradove i mjesta. Gubimo naše ljude. Moramo da zaustavimo rat i da garantujemo bezbjednost”, naveo je Zelenski na mreži X.

Rekao je da nastavlja rad sa partnerima, a da je sadržajna diplomatija od ključne važnosti za postizanje mira.

Fico: Ne podržavam rat, ni vojnu i finansijsku pomoć Kijevu

Odbijam da podržim rat u Ukrajini i zato se ne slažem sa vojnom ili finansijskom podrškom toj zemlji, rekao je danas slovački premijer Robert Fico.

”Ako Evropska unija odluči da nastavi da pruža ogromnu finansijsku i vojnu podršku Ukrajini, to može učiniti samo na bilateralnoj osnovi“, istaklao je Fico.

Dodao je da Slovačka ne vjeruje u strategiju postizanja mira uz pomoć vojne sile, jer se ta strategija, kako je rekao, pokazala neuspješnom u posljednje tri godine.

Fico je kazao da ni vlada u Bratislavi nije zainteresovana da uzima novac iz državnog budžeta za finansiranje rata u Ukrajini, prenosi TASR.

Košta: EU će Ukrajini isporučiti 60 miliona eura vrijednu protivvazdušnu odbranu

Predsjednik Evropskog Savjeta Antonio Košta je danas izjavio da će Evropska unija ove godine isporučiti Ukrajini protivvazdušnu odbranu vrijednu 60 miliona eura, prenosi FoNet.

Košta je, poslije razgovora sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu, rekao da će 60 miliona eura uloženih ove godine iz EU “osigurati mir”.

Moldavija je u maju potpisala sa EU odbrambeni i bezbjednosni sporazum, navodi Rojters.

Šta je Tramp rekao novo o Zelenskom

Američki predsjednik Donald Tramp kritikovao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog toga što je rekao da je rat još “daleko, daleko”.

“Ovo je najgora izjava koju je Zelenski mogao da da, a Amerika je neće dugo trpjeti!”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Istina.

Prema riječima američkog predsjednika, ovo je dokaz da Zelenski navodno “ne želi mir”:

“Ovo sam rekao: ovaj momak ne želi mir sve dok ga Amerika podržava, a Evropa je jasno stavila do znanja Zelenskom da to ne može bez Sjedinjenih Država. Možda to nije najbolja izjava u smislu demonstracije sile protiv Rusije. O čemu oni razmišljaju?”, zapitao je Tramp.

Starmer pozvao na slanje trupa u Ukrajinu

Britanija je za slanje svojih trupa u Ukrajinu, saopštio je premijer Kir Starmer.

“Britanija će igrati vodeću ulogu ako bude potrebno, zajedno sa drugima, u slanju kopnenih trupa i aviona u nebo (Ukrajine – prim. aut.)“, rekao je premijer u parlamentu.

Starmer je naglasio da je za uspješno izvođenje takvih misija potrebna snažna podrška Sjedinjenih Država.

Dodao je i da bi u novim uslovima evropske države trebalo aktivnije da razvijaju svoje vojne sposobnosti i koordinaciju, kao i da povećavaju izdatke za odbranu.

Pored toga, rekao je da će Evropa nastaviti da isporučuje oružje Ukrajini nakon što se postigne mir.

Grosi: Rotacija u Zaporožju iz bezbjednosnih razloga

Generalni direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju ( IAEA) Rafael Grosi izjavio je da je rotacija zaposlenih u Nuklearnoj elektrani Zaporožje izvršena iz bezbjednosnih razloga.

“Jedina stvar koja nas je natjerala da napravimo ovaj izuzetak i da se rotiramo na ovaj način je to što sam ja odgovoran za bezbjednost svog osoblja. Odgovoran sam za njihove živote i ne mogu da ih dovedem u opasnost”, rekao je Grosi na konferenciji za novinare.

Sirski: Napad na poligon u Dnjepropetrovskoj oblasti

Ruske snage su balističkom raketom “iskander-M” u kasetnoj municiji napali jednu od vojnih jedinica na teritoriji poligona Kopnene vojske Ukrajine u Dnjepropetrovskoj oblasti. Ima mrtvih i ranjenih, saopštio je na Telegramu glavnokomandujući Oružanih snaga Oleksandr Sirski.

Na mjestu incidenta radi složena komisija s načelnikom Glavne uprave Vojne službe za sprovođenje zakona Oružanih snaga Ukrajine.

“Tokom istrage, načelnik centra za obuku jedinica i komandant vojne jedinice suspendovani su sa službenih dužnosti”, naglasio je Sirski.

Zelenski: Za nas je bolno

Ukrajina trenutno nije upoznata sa taktikom Sjedinjenih Američkih Država u odnosu na Rusiju, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski u razgovoru za ukrajinsku i britansku štampu poslije samita u Londonu.

“Što se tiče američkih diplomatskih koraka po rezolucijama (u Savjetu bezbjednosti UN) i slično, ne poznajem američku taktiku. I zato sam smatrao da je naš susret sa SAD neophodan da bismo se razumjeli i da ne bismo imali iznenađenja, jer je to bolno za nas”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, ako ublažimo pritisak na Rusiju, promijenimo retoriku u vezi sa njenom agresijom, ublažimo dokumente o ruskoj invaziji, onda će “sve to dovesti do fleksibilnosti ruskog lidera”.

Tramp u najavi – sjutra je veliko veče

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je on jedini predsjednik koji nije predao dio Ukrajine ruskom lideru Vladimiru Putinu i dodao da će sjutra uveče najaviti ”nešto veliko”.

”Jedini predsjednik koji nije dao ništa od ukrajinske zemlje Putinovoj Rusiji je predsjednik Donald Džej Tramp”, naveo je Tramp na mreži “Istina”.

Poručio je da to treba da se zapamti uprkos kritikama demokrata i ”lažnim vijestima”.

”Sjutra veče će biti veliko. Reći ću kako jeste”, dodao je Tramp.

Do ove najave došlo je nakon napetog sastanka Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom kabinetu u petak.

Ukrajinske oružane snage kritikovale ideju o jednomjesečnom prekidu vatre u Ukrajini

Predsjednik Savjeta rezervih trupa Kopnene vojske Oružanih snaga Ukrajine Ivan Timočko kritikovao je ideju o jednomjesečnom prekidu vatre između Ukrajine i Rusije, ocjenjujući da bi poslije završetka takvog primirja, rat mogao da postane još gori.

“Privremeni prekidi vatre koje Zapad nudi Ukrajini neće imati uticaja na rat sa Rusijom”, rekao je Timočko za Kanal 24.

Timočko je istakao da “polumjere” nikada ne daju rezultate i da Ukrajina već ima veliko negativno iskustvo u vezi sa privremenim primirjima, navodeći da se Rusija sigurno neće pridržavati dogovora.

“Rusija će pokušati da preorijentiše snage i sredstva sa vazdušnih udara na izvođenje terorističkih napada ili informacionih subverzivnih akata protiv ukrajinske vojske. Osim toga, privremene sporazume ili one koji nisu sprovedeni Rusija će uvijek tumačiti na način koji je njoj koristan. Ova privremena rješenja neće dovesti do kraja neprijateljstava”, rekao je Timočko.

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je u nedjelju da Francuska i Velika Britanija predlažu uvođenje jednomjesečnog prekida vatre u Ukrajini koji bi trebalo da važi “u vazduhu, na moru i u energetici”.

Makron je rekao da su svi učesnici samita evropskih lidera, koji je održan u Velikoj Britaniji, odlučni da preduzmu korake za uspostavljanje trajnog mira u Ukrajini i osiguravanje kolektivne bezbjednosti.

Ruske snage uništile infrastrukturu ukrajinskih vojnih aerodroma u Dnjepropetrovskoj oblasti

Ruske oružane snage uništile su infrastrukturu vojnih aerodroma i pogone za proizvodnju bespilotnih letjelica Oružanih snaga Ukrajine u Dnjepropetrovskoj oblasti.

Ruski ratni snage izvele su raketni napad na poligon gdje je bilo stacionirano ukrajinsko vojno osoblje, potvrdio je komandant Kopnene vojske Oružanih snaga Ukrajine, Mihail Drapatij, na svom Facebook profilu.

On je naglasio da je tragedija koja se desila na ovom poligonu direktna posljedica neprijateljskog napada i apelovao na važnost brzih odluka u ratnim uslovima.

“Rat zahtijeva odgovornost, nove bezbjednosne standarde i brze reakcije, inače možemo izgubiti više nego što imamo”, upozorio je Drapatij.

Zelenski: Ukrajina se zalaže za pravedan i trajan mir, a Rusija to ne čini

Ukrajina se bori za normalan i bezbjedan život kakav zaslužuje, za pravedan i pouzdan mir i želi da se ovaj rat završi, ali Rusija to ne čini i nastavlja vazdušne napade na ukrajinske ciljeve, izjavio je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Prema njegovim riječima, zbog toga je potrebno fokusiranje na jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane i vojske, kao i obezbjeđivanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu koje će onemogućiti novu rusku agresiju.

“Pravda mora pobijediti. Verujemo u moć jedinstva i sigurno ćemo vratiti trajni mir”, naveo je Zelenski na platformi X.

On je rekao da su ruske snage tokom protekle sedmice izvele više od 1.050 napada dronovima, gotovo 1.300 napada bombama i više od 20 projektilima na Ukrajinu.

“Oni koji traže pregovore ne gađaju namjerno civile balističkim projektilima. Da bismo primorali Rusiju da zaustavi svoje napade, potrebna nam je veća kolektivna snaga svijeta”, naveo je Zelenski.

Britanija se distancira od Makronovog predloga o primirju između Rusije i Ukrajine

Velika Britanija se ogradila od predloga francuskog predsjednika Emanuela Makrona za početno jednomjesečno primirje između Rusije i Ukrajine, prenio je “Tajms”.

Prema izjavi britanskog ministra oružanih snaga Luka Polarda, Francuska i Velika Britanija se nisu dogovorile o planu djelimičnog primirja za Ukrajinu. Makron je nakon samita u Londonu, koji je održan juče, sinoć rekao da su on i britanski premijer Kir Starmer razgovarali o ograničenom jednomjesečnom prekidu vatre u Ukrajini, “u vazduhu, na moru i u oblasti energetske infrastrukture”. “Nije postignut dogovor ni o kakvom obliku primirja”, rekao je Polard danas za Radio Tajms.

Tajms, takođe, danas navodi da je neimenovani visoki izvor iz britanske vlade rekao da predlog o kome Makron govori “nije plan Velike Britanije” i da su na stolu “razne opcije”.

Primirje između Rusije i Ukrajine u vazduhu, na moru i u oblasti energetske infrastrukture bi, ukoliko se prihvati, Ukrajini i njenim saveznicima omogućilo da utvrde da li je ruski predsjednik Vladimir Putin zaista spreman za početak pregovora o dugoročnom miru, izjavio je francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro za RTL Radio, nakon što je Makron poručio da Francuska i Velika Britanija predlažu djelimično jednomjesečno primirje kojim bi se obuhvatile kopnene borbe.

U Londonu je juče održan sastanak posvećen miru u Ukrajini, a prisustvovali su lideri Ukrajine, Njemačke, Danske, Španije, Italije, Kanade, Holandije, Norveške, Poljske, Rumunije, Finske, Francuske, Češke i Švedske.

Sastanku su, takođe, prisustvovali predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog saveta Antonio Košta i generalni sekretar NATO Mark Rute.

Britanski premijer Kir Starmer najavio je sinoć plan od četiri tačke za pomoć Ukrajini sa ciljem okončanja rata sa Rusijom, navodeći da će Velika Britanija, Francuska i druge zemlje pojačati svoje napore u “koaliciji voljnih” za postizanje tog cilja.

CNN: U toku su ubrzane pripreme za susret Trampa i Putina

U toku su ubrzane pripreme za sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom nakon što je došlo do verbalnog sukoba između predsjednika SAD i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući prošle sedmice, rekli su diplomatski izvori za CNN.

Izvori navode da se Kremlj nada brzoj obnovi dijaloga, uprkos tome što to nije javno objavio.

Prema tim izvorima, prilikom susreta Trampa i Zelenskog u Ovalnom kabinetu nije se dogodila “slučajna svađa”, već je Tramp planirao da diskredituje ukrajinskog lidera i da ga ukloni iz pregovora jer predstavlja prepreku njegovim daljim akcijama.

Takođe su naveli da ništa nije objavljeno u javnosti, ali da se privatno priča o samitu Tramp-Putin, kao i da je moguće da taj sastanak bude održan u Saudijskoj Arabiji gdje su se u februaru već susrele američka i ruska delegacija.

U međuvremenu, Kremlju je izrazio optimizam u vezi sa mogućnošću ekonomskih sporazuma Rusije i SAD.

Peskov: Kijevski režim ne želi mir, nisu dovoljni napori Vašingtona i spremnost Moskve

Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da kijevski režim ne želi mir i da u ovoj situaciji očigledno neće biti dovoljni napori Vašingtona i spremnost Moskve, izjavio je pres-sekretar ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

“Kijevski režim i (predsjednik Ukrajine Volodimir) Zelenski ne žele mir, oni žele da se rat nastavi, tako da u ovoj situaciji, naravno, samo napori Vašingtona i spremnost Moskve očigledno neće biti dovoljni. Nedostaje veoma važan element”, rekao je Peskov novinarima i dodao da je ruski predsjednik Vladimir Putin više puta istakao da “kijevski režim odbija da uđe u mirovni proces”.

On je ocijenio da je svojim nastupom u Bijeloj kući na sastanku sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom Zelenski, u najmanju ruku, pokazao potpuni nedostatak diplomatskih vještina, te da je to bio događaj bez presedana, prenosi agencija RIA Novosti.

Kako je naveo, sastanak Trampa i Zelenskog u Vašingtonu pokazao je koliko će teško biti postići mirovno rješenje u Ukrajini.

“Ruska strana se još jednom uvjerila u ispravnost predsjednika Putina kada je rekao da, uprkos otvorenosti ruske strane za pregovarački proces, ove dobre namjere nailaze na nespremnost kijevskog režima da podrži takvu dinamiku. Vidjeli smo to u punoj snazi u Vašingtonu”, rekao je Peskov novinarima.

On je istakao da je ruski predsjednik upoznat sa detaljima sastanka Trampa i Zelenskog.

“Naravno, predsjednik je upoznat sa suštinom onoga što se dogodilo. Pogotovo što je to bilo dostupno cijeloj svjetskoj zajednici. Stoga, naravno, predsjednik zna sve detalje”, rekao je Peskov.

Na pitanje da li je bilo kontakata između Putina i Trampa nakon jednoipočasovnogo telefonskog razgovora sredinom februara, portparol Kremlja je rekao da “nije bilo kontakata koji bi trebalo da budu objavljeni” i da Rusija nastavlja dijalog sa SAD o pitanju normalizacije odnosa dvije zemlje.

“Ruska Federacija nastavlja svoj dijalog sa Vašingtonom u smislu normalizacije naših bilateralnih odnosa”, rekao je Peskov.

Ocijenio je da je nespremnost Zelenskog da ustupi teritoriju koja je pod ruskom kontrolom povezana sa njegovom nespremnošću da “prihvati stvarno stanje stvari”.

Odgovarajući na pitanje da li Kremlj dopušta mogućnost da evropske zemlje odigraju pozitivnu ulogu u rješavanju sukoba u Ukrajini, Peskov je naveo da su sve konstruktivne inicijative “dobrodošle”.

Kako je primijetio, situacija u vezi sa rješenjem u Ukrajini “nije jednostavna”.

“Neko mora da natjera Zelenskog da želi mir. Ako Evropljani to mogu da urade, svaka čast”, rekao je Peskov.

Ocijenio je da je “kolektivni Zapad” djelimično počeo da gubi svoju “kolektivnost” i da postoje zemlje koje su spremne da nastave da podržavaju Ukrajinu.

Komentarišući neformalni mirovni samit niza evropskih zemalja održan u nedjelju u Londonu, Peskov je istakao da je povećanje nivoa finansiranja Ukrajine iz Evrope potrebno za nastavak vojnih operacija, a ne za mirovni plan.

“Tamo su date i izjave o potrebi hitnog obezbjeđivanja povećanog nivoa finansiranja Ukrajine. Ovo očigledno nije za mirovni plan, već vjerovatno za nastavak vojnih operacija. Tako mi to shvatamo. A ostalo će sve zavisiti od toga kakvi će mirovni planovi biti sačinjeni i koji mirovni planovi će biti podnijeti na diskusiju”, rekao je Putinov portparol.

Ništa ne bi trebalo da ometa mirovne pregovore o Ukrajini, istakao je on i upozorio da na Zapadu postoji “ratna partija” koja želi da se sukob u Ukrajini nastavi.

“Ostaje grupa zemalja koje prije čine ’ratnu stranku‘, koje izražavaju spremnost da nastave da podržavaju Ukrajinu u smislu podrške ratu i obezbjeđivanja nastavka vojnih operacija”, rekao je Peskov.

Takođe je upozorio da će pokušaji zaplijene zamrznute ruske imovine imati ozbiljne pravne posljedice.

“U stvari, takve radnje ne mogu ostati bez posljedica. Ovo je veoma ozbiljno. I, naravno, mi to doživljavamo isključivo kao nezakonitu namjeru i ako bude pokušaja da se to sprovede, ti pokušaji će imati veoma ozbiljne pravne posljedice”, rekao je Peskov, komentarišući predlog poljskog premijera Donalda Tuska da se ruska sredstva ne zamrzavaju, već da se ona zaplijene i koriste za obnovu Ukrajine.

Kalas se žali na promjenu ponašanja SAD nakon razgovora sa Rusijom

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je da je želja Brisela da sarađuje sa Vašingtonom na osnovu principa koje su Sjedinjene Američke Države oduvijek zastupale, a to su sloboda i nezavisnost, odnosno osnovni principi međunarodnog prava, napominjući da su SAD promijenile ponašanje prema Evropi i Ukrajini nakon što se američka delegacija sastala sa delegacijom Rusije.

Kalas je rekla za CBS da je EU zajedno sa SAD predložila rezoluciju o podršci Ukrajini o kojoj se prošle sedmice glasalo u Ujedinjenim nacijama i kojom se predviđalo povlačenje ruskih trupa, ali da je Vašington promijenio svoj stav nakon razgovora sa ruskom delegacijom i da je glasao protiv usvajanja te rezolucije.

“Bilo je iznenađenje za nas da su SAD iznenada promijenile stav. Moram, znate, zaista da istaknem da smo zajedno sa novom (američkom) administracijom sačinili rezoluciju o podršci Ukrajini. Ali kada su se sreli sa Rusima, nešto se poslije toga dogodilo, jer se ponašanje promijenilo. Dakle, pitanje je, kuda dalje? Naša volja i želja su da radimo zajedno sa našim transatlantskim partnerima na principima koje su Sjedinjene Države oduvijek zastupale”, navela je Kalasova.

Ona je rekla u Ujedinjenim nacijama prošle sedmice da su SAD povezane sa “novim prijateljima” – Rusijom, Bjelorusijom, Sudanom, Sjevernom Korejom u UN jer su te zemlje glasale protiv rezolucije o Ukrajini koju je podržala EU, a kojom se zahtijevalo povlačenje ruskih trupa.

SAD su 24. februara glasale protiv rezolucije o Ukrajini u Generalnoj skupštini UN, odbacivši formulaciju kojom se Rusija krivila za invaziju na Ukrajinu i kojom se tražilo okončanje rata. Za rezoluciju su glasale 93 članice, 18 je bilo protiv, a 65 uzdržano.

Tramp poručio Amerikancima: Manje brinite o Putinu

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je danas da bi u toj zemlji ljudi manje trebalo da brinu o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, a više o migrantskim bandama i narko bosovima – “da ne bi završili kao Evropa”.

“Trebalo bi da trošimo manje vremena na brigu o Putinu, a više na brigu o migrantskim bandama silovatelja, narko-bosovima, ubicama i ljudima iz mentalnih ustanova koji ulaze u našu zemlju – da ne bismo završili kao Evropa”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social, prenosi Tanjug.

U skladu sa Trampovom objavom, “Njujork tajms” je danas objavio da je američki ministar odbrane Pit Hegset naredio američkoj sajber komandi da obustavi ofanzivne sajber operacije protiv Rusije, u nastojanju da SAD obnove odnose sa Rusijom i postignu dogovor sa Moskvom o miru u Ukrajini.

U izvještaju američkog lista, koji se poziva na izjave aktuelnog zvaničnika i dva bivša zvaničnika upoznata sa naredbom ministra odbrane, navodi se da je naredba o obustvi ofanzivnih sajber operacija protiv Rusije izdata prije susreta američkog i ukrajinskog predsjednika, Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog, u Bijeloj kući, koji se završio razmjenom oštrih riječi i bez najavljenog potpisivanja sporazuma o ukrajinskim mineralima.

Tramp danas o obustavljanju pomoći Kijevu

Američki predsednik Donald Tramp sastaće se danas u Vašingtonu sa svojim najvišim saradnicima za nacionalnu bezbjednost, uključujući državnog sekretara Marka Rubija i ministra odbrane Pita Hegseta, kako bi razmotrili niz političkih opcija za Ukrajinu, uključujući obustavljanje američke vojne pomoći Kijevu, izjavio je neimenovani zvaničnik Trampove administracije za “Njujork tajms”.

Zvaničnik je naveo da će se na tom sastanku razgovarati i o eventualnom obustavljanju pošiljki municije i opreme Ukrajini koje su odobrene tokom administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

Posjeta Zelenskog Beloj kući u petak prekinuta je nakon što je on stupio u žestoku verbalnu razmjenu sa Trampom i potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom, koji su ga optužili za “nepoštovanje” tokom sastanka u Ovalnom kabinetu.

Nakon toga je ukrajinski lider napustio Bijelu kuću bez komentara, a Tramp je na platformi Truth Social napisao da Zelenski nije spreman za mirno rješenje ukrajinskog sukoba i da je pokazao nepoštovanje prema SAD.

Zelenski: Podnijeću ostavku pod uslovom da Ukrajina uđe u NATO

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da podnese ostavku ukoliko bi zauzvrat Ukrajina postala članica NATO-a, a to je poručio nakon što su ga na ostavku pozvali saveznici američkog predsjednika Donalda Trampa.

“Ja u zamjenu za NATO? Može zamjena. Rekao sam da sam spreman da odem, a da zauzvrat postanemo članica NATO-a – to govorim otkako je počeo rat sa Rusijom. Ako uđemo u NATO, to znači da sam ispunio svoju misiju”, rekao je Zelenski, prenosi “Sky news”.

On je upozorio da neće biti lako smijeniti ga.

“Nije dovoljno da jednostavno održite izbore. Morate da me spriječite da učestvujem, a to ćete malo teže”, poručio je Zelenski.

Ova izjava Zelenskog uslijedila je nakon što je nekoliko američkih republikanaca, uključujući savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majka Volca, senatorku Lindzi Grejem i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Majka Džonsona, reklo da Zelenski treba da napusti funkciju, nakon njegovog ponašanja u Ovalnom kabinetu u petak, tokom verbalnog sukoba sa Trampom.

Oni su juče pozvali Zelenskog da promijeni strategiju ili – podnese ostavku, prenosi “Tanjug”.

Moskva: Oboreno sedam ukrajinskih dronova iznad iznad tri ruskih regiona

Sistemi protivvazdušne odbrane oborili su sedam bespilotnih letjelica iznad tri ruskih regiona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Preciziraju da su tri ukrajinska drona iznad Lipecke oblasti, dva iznad Rostovske oblasti i dva iznad Belgorodske oblasti.

Terehov: Eksplozija u Harkovu, gori višespratnica

Ruska vojska je više puta gađala Harkov protivvazdušnim projektilima i dronovima, u gradu se čuju eksplozije, objavio je na Telegramu gradonačelnik Igor Terehov.

“Bespilotna letjelica tipa ‘šahed’ udarila je u centralni dio Harkova. Pogođena je višespratnica”, napisao je Terehov.

Rubio: Vašington spreman da obnovi kontakte sa Ukrajinom čim Kijev pokaže svoju spremnost za mir

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da je Vašington spreman da obnovi kontakte sa Ukrajinom čim Kijev pokaže svoju spremnost za mir.

On je napomenuo da će Bijela kuća “biti spremna da nastavi kontakte kada Ukrajina bude spremna za mir, a to je očigledno ono što predsjednik SAD postavlja kao svoj cilj”.

Državni sekretar je ukazao i na potrebu uključivanja Rusije u pregovore.

Zelenski: Treba nam mir, a ne beskrajni rat – bezbjednosne garancije su ključ

Kao rezultat ovih dana, vidimo jasnu podršku Evrope. Još više jedinstva, još više volje za saradnju, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

“Svi smo jedinstveni oko glavnog pitanja – da bi mir bio stvaran, potrebne su nam stvarne garancije bezbjednosti. A ovo je stav cijele Evrope – cijelog kontinenta. Ujedinjeno Kraljevstvo, Evropska unija, Turska”, istakao je on u video obraćanju.

As a result of these days, we see clear support from Europe. Even more unity, even more willingness to cooperate.

Everyone is united on the main issue – for peace to be real, we need real security guarantees. And this is the position of all of Europe – the entire continent. The… pic.twitter.com/inGxdO8jQz

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) March 3, 2025

Naravno, naglašava, razumiju važnost Amerike i zahvalni su za svu podršku koju su dobili od Sjedinjenih Država.

“Nije bilo dana kada nismo osjetili zahvalnost. To je zahvalnost za očuvanje naše nezavisnosti – naša otpornost u Ukrajini je zasnovana na onome što naši partneri rade za nas – i za njihovu sopstvenu bezbjednost. Ono što nam treba je mir, a ne beskrajni rat. I zato kažemo da su bezbkednosne garancije ključ za ovo”, zaključio je on.

Nastavljeni sukobi

Ruska vojska je najaktivnija u pravcu Pokrovska, Torecka i u regionu Kurska, saopštava Generalštab Oružanih snaga Ukrajine. Navodi da je na frontu prethodnog dana bilo više od 70 sukoba.

Šef samoproglašene Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin izvijestio je da ukrajinske snage prebacuju u Časov Jar dodatne rezerve gdje su u toku borbe.

Na diplomatskom terenu iz Londona, nakon hitnog Samita o Ukrajini, na kojem je učestvovao i predsjednik Volodimir Zelenski stiže podrška toj zemlji. Britanski premijer Kir Starmer najavljuje novu pomoć Kijevu – 5.000 raketa protivvazdušne odbrane. Kaže da su se Velika Britanija, Francuska i Ukrajina dogovorile da rade na planu prekida vatre koji će biti predstavljen SAD.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen navodi da su dobro razmotrili šta je potrebno Ukrajini da obezbijedi snažnu poziciju. Poručuje da Evropa mora hitno ponovo da se naoruža.

Iako Zelenski vjeruje da će moći da obnovi odnose s predsjednikom Donaldom Trampom, ističući da je i dalje spreman da potpiše sporazum o rijetkim mineralima, iz SAD i dalje stižu drugačiji tonovi.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc kaže da SAD još nisu spremne da daju bezbjednosne garancije Ukrajini i da one moraju biti dio mirovnog sporazuma u ​​kome će Kijev ustupiti teritoriju Rusiji.

Smatra da bi tokom pregovora o okončanju rata Rusi trebalo da pristanu na raspoređivanje evropskih mirovnih snaga u Ukrajini.

Državni sekretar Marko Rubio ističe da je Donald Tramp jedini na zemlji koji može da dovede ruskog predsjednika Vladimira Putina za pregovarački sto.

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov ističe da Trampova administracija direktno kaže da želi mir, dok Evropa zahtijeva “nastavak banketa” u vidu rata.

“Informacija da su posmatrači misije OEBS-a u Donbasu tajno prenijeli podatke o lokaciji jedinica DPR i LNR Oružanim snagama Ukrajine moraju biti istražene”, naglašava Marija Zaharova, portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Dodaje da je OEBS dužan da odgovori na optužbe.