EU oštrija prema Mađarskoj i Poljskoj po pitanju vladavine prava

Evropska unija počela je da uskraćuje sredstva Poljskoj i Mađarskoj, pojačavajući bitku oko demokratskih standarda koja produbljuje podjelu Istok-Zapad u Uniji, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal), ukazujući da je Brisel počeo da koristi novac za oporavak od pandemije u eskalaciji kulturnih ratova s vladama optuženim za nazadovanje demokratije.

EU i većina vlada na njenom zapadu zabrinuti su zbog pravnih promjena u Poljskoj i Mađarskoj za koje smatraju da narušavaju vladavinu prava, slabe nezavisnost sudstva i krše ljudska prava. Posebno su zabrinuti zbog nastojanja Varšave da potvrdi primat poljskog zakona nad pravom i sudskim odlukama Evropske unije.

EU godinama vodi sporove s Poljskom i Mađarskom oko pitanja kao što su prava homoseksualaca, koja su sporna tema u mnogim bivšim komunističkim zemljama. Konzervativni glasači i političari u regionu tvrde da Brisel od njihovog pristupanja Uniji 2004. sve više koristi svoja ovlaštenja da nametne zapadnoevropske društvene vrijednosti nad lokalnim standardima.

Odluke Evropske komisije u posljednjih 10 dana o odlaganju isplata Poljskoj i Mađarskoj, koje su dobijale najviše novca iz fondova EU, obilježile su najagresivnije poteze izvršnog tijela EU do sada. U julu je Komisija produžila rok do kraja septembra za razmatranje prijave Mađarske za sedam milijardi eura sredstva za oporavak od krize izazvane COVID-om 19, a prošlog vikenda je istekao rok da odobri skoro 40 milijardi eura pomoći Poljskoj, iako se razgovori o tome nastavljaju.

Brisel je ranije vodio neuspješne bitke oko vladavine prava s Poljskom i Mađarskom, ali je prošle godine usvajanjem plana oporavka od 750 milijardi eura, koji je prvi put finansiran zajedničkim dugom EU, dobio novo oruđe. Ta sredstva su formalno povezana s labavim kriterijima koji treba da osiguraju da se novac ne izgubi uslijed korupcije, s diskrecionim pravom Evropske komisije za raspoređivanje novca.

Posljednjih mjeseci, dodaje list, Evropska komisija je pod sve većim pritiskom da iskoristi svoja finansijska ovlaštenja.

Glavobolja oko vladavine prava

Evropska glavobolja oko vladavine prava pretvara se u ozbiljnu migrenu, napisao je Politiko (Politico) uz ocjenu da dosadašnji napori Brisela – od pravnih postupaka do prijetnji prekidom finansiranja – nisu uspjeli podstaknuti promjenu kursa u Varšavi i Budimpešti nego su produbili postojeći jaz dovodeći u neizvjesnost buduće odnose dviju članica.

Jedan od načina kojim bi se kriza mogla riješiti je da Poljska i Mađarska, kako ističe briselski portal, odustanu od nekih kontroverznih politika uslijed pojačanog pritiska Brisela ili uvođenja značajnih finansijskih sankcija. Slični nagovještaji dolaze iz Varšave koja je dala naznake da bi mogla promijeniti stav o spornom disciplinskom vijeću za sudije.

EU je sredinom jula izdala privremeni nalog Poljskoj da odmah obustavi aktivnosti “disciplinskog vijeća” Vrhovnog suda – nove institucije osnovane u okviru spornih reformi poljskog pravosuđa.

Ipak, dodaje Politiko, promjena kursa značila bi gubitak podrške glasačke baze za obje vlade koje se spremaju za izbore u naredne dvije godine. Ukoliko bi jedna od dvije vlade izgubila na izborima, to bi moglo dovesti do raspada saveza Poljske i Mađarske i promijeniti dinamiku u Vijeću EU, gdje trenutno kroz pravo veta, jedna vlada štiti drugu od potencijalnih sankcija.

U teoriji, dodaje Politiko, Poljska i Mađarska bi mogle izaći iz EU ili bi ih barem druge države članice politički mogle gurnuti prema izlazu – čak i ako se šanse za bilo koji od ovih ishoda trenutno čine malim, naročito jer su obje vlade imale velike koristi od fondova EU.

Istraživanja su više puta pokazala da građani Mađarske i Poljske podržavaju članstvo u Uniji. Samo 39 odsto Poljaka i 28 odsto Mađara vjeruje da bi njihovim zemljama bilo bolje van EU, pokazalo je istraživanje Eurobarometra prošle zime. Dok je poljska vlada više puta naglasila da nema namjeru otići, u Mađarskoj su članovi vladajuće stranke Fides (Fidez) premijera Viktora Orbana, izrazili pomiješano mišljenje o članstvu u EU.

Moguće promjene u Poljskoj

Poljski premijer Mateuš Moravjecki (Mateusz Morawiecki) kaže da želi postići “neku vrstu dogovora” s EU usred sukoba oko načina na koji je poljska vlada nastojala disciplinovati suce i drugih promjena u vezi pravosuđa, javila je agencija Asošiejtid pres (Associated Press).

Njegovi komentari, nakon sličnih sugestija predsjednika Andžeja Dude (Andrzej) posljednjih dana, čini se da, ukazuje AP, pripremaju teren za neke promjene u načinu na koji desničarska vlada pristupa ranijim izmjenama u pravosudnom sistemu, po kojima je stranka imala nove ovlasti nad sudovima i imenovanjem sudaca.

Poljski premijer je u intervjuu za provladinu ‘Republičku televiziju’ 1. avgusta rekao da njegova vlada cijeni članstvo u EU i da iz tog razloga mora izgladiti odnose s Briselom. Moravjecki se u julu sastao s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen (von der Leyen) radi razgovora o vladavini prava i nezavisnosti pravosuđa.

Također, dodaje AP, Evropska komisija je zaprijetila finansijskim sankcijama Poljskoj dajući joj rok do 16. avgusta da uvaži preporuke Evropskog suda pravde o promjeni postojećih disciplinskih postupaka protiv sudija i suspenziji Disciplinskog vijeća Vrhovnog suda Poljske jer podriva nezavisnost sudstva i suprotno je pravu EU.

Vlada u Varšavi dugo je tvrdila da ima isključivu odgovornost za pravosudni sistem države i da je njen ustav iznad zakona EU. Ipak, ukazuje AP, čini se da sada Moravjecki i Duda sugerišu promjenu stava dok se predsjednik Vrhovnog suda također založio za izmjenu disciplinskih postupaka kako bi se osiguralo da budu u skladu s pravom EU.

Zemlje koje se pridružuju Evropskoj uniji trebale bi, kako pojašnjava Asošiejtid pres, da usklade svoje zakone i propise s drugim državama članicama u područjima od konkurencije i trgovine do pravosudnih sistema i borbe protiv korupcije.

Mađarsko preispitivanje članstva

Istovremeno, prema pisanju britanskog Telegrafa (The Telegraph), Mađarska najavljuje da bi mogla preispitati svoju poziciju unutar Unije u narednoj deceniji dok se priprema za promjenu statusa po kojem će više uplaćivati za evropski budžet, ponovo pokrećući raspravu uoči izbora sljedeće godine.

“Zemlja nema vremena za kretanje naprijed-nazad. Zato ćemo nacionalni plan pokrenuti iz vlastitih sredstava”, rekao je za mađarske medije ministar finansija Mihalij Varga (Mihaly), jedan od umjerenijih članova kabineta Viktora Orbana. Dodao je da bi preispitivanje članstva moglo dobiti novu perspektivu naročito “ako se nastave napadi Brisela zbog naših izbora vrijednosti”.

Mađarska se pridružila EU 2004. godine i uvijek je iz fondova uzimala više nego što je uplaćivala, ističe britanski list dodajući da je u budžetskom ciklusu za 2018. Mađarska primila oko pet milijardi eura – novac, iz fondova čiji je cilj bio ujednačavanje nejednakosti u cijeloj Uniji. Međutim, očekuje se da će Mađarska do 2030. više sredstava uplaćivati nego dobijati.

Istovremeno, dodaje Telegraf, Mađarska je u sukobu s Briselom oko pitanja osnovnih prava i borbe protiv korupcije, dok je Evropska komisija odgodila početak isplate sredstava Budimpešti za pomoć nakon pandemije. I Mađarska i Poljska su kritikovane zbog kršenja vladavine prava, poput suzbijanja slobode medija, miješanja u rad pravosuđa i zatvaranja nevladinih organizacija u svojim zemljama.

List dodaje da je mjesto Mađarske u Evropskoj uniji direktno dovedeno u pitanje u junu kada je holandski premijer Mark Rute (Rutte) rekao da ta zemlja “više nema mjesta u EU”.