Američki predsjednik Donald Tramp sastaće se u ponedjeljak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Helsinkiju.

Helsinki je grad gdje su održani i drugi istorijski susreti ruskih i američkih lidera, a lideri dvije supersile i ovoga puta imaju mnogo tema za razgovor.

“Lideri će svakako razgovarati o Siriji, Ukrajini, miješanju u izbore i, možda o kršenju sporazuma o nuklearnom oružju srednjeg dometa. To su sve krupna pitanja”, navodi Vilijam Kortni, izvršni direktor Foruma poslovnih lidera Rand.

Samit u Helsinkiju biće četvrti susret predsjednika Trampa i Putina od Trampove inauguracije u januaru 2017. Od kada su se prošli put sastali na samitu APEK-a u Vijetnamu u novembru 2017., Tramp je preduzeo mjere odgovora na rusku agresiju, piše Glas Amerike.

Na primjer, dozvolio je prodaju smrtonosnog oružja Ukrajini, protjerao 60 ruskih diplomata iz SAD poslije napada nervnim agensom na ruskog špijuna u Britaniji i uveo dodatne sankcije ruskim zvaničnicima.

“Očigledno je došao trenutak kada je Trampa izdalo strpljenje i kada je odlučio da je vrijeme da postane čvršći prema Putinu. Taj trenutak je možda prošao, jer se sada čini da Tramp želi direktan susret sa Putinom, bio je riješen da ima ne samo neformalni susret na marginama nekog većeg skupa nego pravi samit jedan-na-jedan, što mu daje veću važnost. Zato mi se čini da se, poslije perioda kada je bio spreman da bude čvrst prema Putinu, Tramp sada vraća jednom popustljivijem stavu”, ističe Čarls Kapčan iz Savjeta za spoljnopolitičke odnose.

I mada neki posmatrači vide prednosti mogućeg približavanja SAD i Rusije, drugi su i dalje pesimisti.

“Postoji mogućnost da bi odnos mogao da se blago unaprijedi, a to bi samo po sebi bilo dostignuće jer su se odnosi pogoršavali nekoliko godina – posebno od ruske aneksije Krima i invazije Istočne Ukrajine i regiona Donbas. Trampu će biti važno da postigne neku vrstu dogovora sa Rusima, koja će trajati duže od bilo kojih dosadašnjih rezultata samita sa Kim Džong Unom”, kaže Kortni.

Međutim, kako se navodi u tekstu, normalizacija odnosa će biti teška dok se ne razriješe tri primarna pitanja: istraga specijalnog tužioca Roberta Malera o ruskom miješanju u američke izbore, nastavak sankcija Rusiji i pripajanje Krima Rusiji 2014. godine.

Ipak, samit bi potencijalno mogao da da ton budućoj dinamici Moskve i Vašingtona.

“Ovo bi mogao da bude početak boljeg dijaloga. Ne očekujem da će iz Helsinkija stići bilo kakve revolucionarno nove vijesti. Tramp ima sposobnost da utiče na javno mnjenje i pokuša da dobije podršku Kongresa, ali mislim da će upravo zbog strahovanja koja postoje u vezi sa njegovim odnosom sa Putinom i Malerove istrage, zabrinutosti zbog mogućeg dosluha sa Rusijom i miješanja u izbore – morati da bude veoma oprezan”, ističe Kapčan.

Međutim, ako se lideri dogovore da razriješe – ili bar razmotre neka od najspornijih pitanja – odnos dvije supersile bi još jednom mogao da počne da se poboljšava.