Video
Sukob između Izraela i Hamasa prijeti da poremeti odnose Evrope s Bliskim istokom ili čak uvuče Iran u direktnu konfrontaciju s Izraelom i njegovim zapadnim partnerima. Iako su tržišta za sada relativno mirna, bilo koji od tih scenarija mogao bi da izazove haos.
Uprkos tome, Evropa je “opremljena da se suoči sa skučenošću globalnog tržišta nafte i dizela”, rekla je povjerenica za energetiku Kadri Simson u intervjuu za Politico.
Zvaničnici su naučili lekcije iz ruskog rata protiv Ukrajine i rade na izgradnji “dobrog razumijevanja svih svojih ranjivosti kako bi ih najbolje riješili i kako bili spremni za sve incidente ili hitne situacije”.
Zvaničnici EU održali su niz sastanaka sa zemljama proizvođačima nafte poslednjih nedelja, kako starim prijateljima poput Norveške tako i partnerima u nastajanju poput Alžira i Nigerije, kako bi preduhitrili bilo kakve potencijalne poremećaje.
“Nakon što se pojavila kriza u Gazi, suočeni smo s dva sukoba u evropskom susjedstvu. Istočni Mediteran važno je poprište za evropsku energetsku sigurnost, budući da je evropska energetska tranzicija još uvijek upletena u geopolitičke neizvjesnosti”, rekla je Simson pripisujući izostanak drame na tržištima “pripravnosti i upravljanju krizama koje je EU uspostavila kako bi odgovorila na rusku energetsku ucjenu”.
Ograničen uticaj na tržišta nafte
Borbe u Gazi i u manjoj mjeri duž izraelske sjeverne granice s Libanom imale su samo ograničen uticaj na tržišta nafte. Cijene su prvobitno porasle na vijesti o napadu militanata Hamasa i masovnom odgovoru Izraela, ali ključna referentna vrijednost nafte Brent pala ove nedjelje za 4,2 posto na oko 81 dolar po barelu, otprilike na nivoe prije početka nasilja.
Tržišta su izbjegla ponavljanje 1973. godine, kada je Jomkipurski rat između Izraela i njegovih susjeda podstakao velike arapske proizvođače, predvođene Saudijskom Arabijom, da uvedu embargo na svoj izvoz izraelskim saveznicima. Odnosi zalivskih zemalja s Izraelom značajno su se poboljšali u posljednjih 50 godina: UAE i Bahrein priznali su njegov suverenitet prema Abrahamovom sporazumu iz 2020. godine, dok je Saudijska Arabija u pregovorima da učini isto.
Trgovci se stoga klade da će zalihe nafte ostati manje-više stabilne sve dok se sukob ne proširi, smatra Viktor Katona, vodeći analitičar za sirovu naftu u energetskoj obavještajnoj firmi Kpler.
“Rizik proizlazi iz Irana”
Rizik više proizlazi iz Irana, ističe Katona. U najgorem slučaju, širenje sukoba moglo bi dovesti do toga da Iran poremeti plovidbu iz arapskih zemalja kroz Hormuški moreuz. Iranska vlastita sirova nafta, iako je pod sankcijama Zapada, u velikim se količinama izvozi u Kinu.
“Ako Izrael počne da napada iransku teritoriju, a Iran zbog toga bude manje izvozio, onda Kina neće imati dovoljno sirove nafte i moraće da kupuje drugde, što će povećati globalne cijene. To je spirala koja se odmah pokreće”, rekao je Katona.
Iako je iransko teokratsko vođstvo dosljedno obećavalo da će uništiti državu Izrael i javno podržavalo Hamasove napade, poriče umiješanost u njihovo planiranje i izvršenje. Izraelske odbrambene snage kažu da su izvele napade na militantne skupine u Siriji s bliskim vezama s iranskom Islamskom revolucionarnom gardom, ali do sada nisu pogodile mete unutar samog Irana.
Problem s tržištima gasa
Tržišta gasa osetila su neposredniji uticaj rata. Izrael je zatvorio slavine na svom gasnom polju Tamar u moru nekoliko sati nakon Hamasovog iznenadnog napada, a zbog izvještaja da će biti meta raketnih napada.
Dok Izrael proizvodi samo relativno male količine prirodnog gasa – oko 21 milijardu kubnih metara prošle godine, u poređenju s ruskih 618 milijardi – on je ključni izvoznik u susedni Egipat, a zastoji su pogoršali redovne nestanke struje u toj zemlji. Protok je u međuvremenu nastavljen, iako u manjim količinama.
Svaka eskalacija s Iranom mogla bi uticati na tržište gasa kao i na tržište nafte, s obzirom na to da se trećina svjetskog ukapljenog prirodnog gasa i šestina nafte isporučuju kroz Hormuški moreuz.
“Ako stvari ostanu takve kakve jesu, nema problema, ali ako dođe do rata u koji je uključen i Iran i zbog toga bude blokirana trgovina kroz Hormuški moreuz, tada će cene sigurno porasti”, rekao je jedan diplomata EU koji je upoznat s pregovorima o unutrašnjoj energetskoj strategiji.
“Svi žele da izbejgnu eskalaciju”
“Međutim, svi veliki igrači žele da izbjegnu eskalaciju i Iran to želi da izbjegne zbog prijetnje sankcijama”, insistirao je diplomata.
U izostanku tog strašnog scenarija, uticaj na tržišta gasa u EU vjerovatno će biti ograničen, smatra Tom Marzek-Manser, voditelj analitike gasa u tržišno-obaveštajnoj firmi ICIS, ali više zbog prethodnog sukoba nego zbog najnovijeg.
“Iz perspektive evropskog određivanja cijena gasa, još uvek izgledamo relativno dobro i to je uglavnom uzrokovano slabom potražnjom. Mnogi industrijski potrošači i dalje koriste osjetno manje gasa nego prije energetske krize prošle godine, tako da je potrošnja u Evropi ostala niska”, rekao je Marzek-Manser.
Prema Evropskoj komisiji, zemlje članice kolektivno su smanjile potrošnju prirodnog gasa za gotovo 20 posto uoči prošle zime, pri čemu je industrija usporila proizvodnju, a obnovljivi izvori energije igraju puno veću ulogu u proizvodnji električne energije. Uprkos tome, potrošnja je zapravo porasla u oktobru prvi put od početka rata, što je rani znak da bi poslovni sektor mogao provizorno da pokušava da obnovi izgubljenu produktivnost.
Rezerve gasa popunjene više od 99 posto
No iako su rezerve gasa u EU popunjene više od 99 posto prije roka, cijene su i dalje stabilno visoke na cijelom kontinentu u poređenju s drugim regonima. To znači da su Evropljani izloženiji riziku od kratkoročnih skokova cijene energije, pri čemu bi industrija potencijalno morala ponovo da uspori ako računi postanu neprihvatljivo visoki.
“U mnogo smo boljoj situaciji nego 2022. Imamo više izvora toplote, vratile su se elektrane, koje prošle godine nismo imali na raspolaganju, a izgradili smo i više terminala za ukapljeni prirodni gas”, rekao je Georg Zakman, viši saradnik u energetskom trustu mozgova Bruegel.
Međutim, ako zemlje članice izgube fokus na smanjenje potražnje i pokušaju dati prednost svojim industrijama sa subvencijama, upozorio je Zakman, to bi moglo izazvati rasipničku utrku “koja u suštini ide na štetu svih”.
Preporučeno
Istovremeno, zima u Evropi više nije kao što je bila. Rekordne temperature zabeležene su širom svijeta u poslednja četiri mjeseca, a prošla zima bila je druga najtoplija ikad zabilježena na kontinentu. Iako bi to kratkoročno mogla biti dobra vijest za snabdijevanje fosilnim gorivima, to je vjeroatno loša vijest za gotovo sve ostalo u ne tako dugoročnom periodu.
