Glavni geostrateški cilj na Balkanu američke vlade i Evropske unije je da Srbija prizna nezavisnost Kosova, ali su zapadne sile duboko podijeljene oko načina na koji do toga treba doći, piše “Forin polisi”.
“Preovlađujući stav u Briselu je da to treba učiniti podsticanjem Srbije da prihvati status kvo i dobrovoljno se odrekne svojih zahtjeva po pitanju Kosova – pristupa koji je vlada u Beogradu uporno odbijala”, navodi se u tekstu
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa, s druge strane, dodaje se, mnogo je fleksibilnija, jer je u prošlosti govorila da će prihvatiti “svako uzajamno prihvatljivo rešenje”, za koje se smatrala i korekcija granica.
U analizi američkiog časopisa navodi se da bi takav sporazum bio u suprotnosti sa interesima Brisela, pa tajming kada je objavljena optužnica protiv Tačija, za neke i nije slučajan.
EU je više puta odbijala razmjenu teritorija, sam specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak je naglasio da razmjena teritorija “nije na dnevnom redu i ne bi trebalo da bude na dnevnom redu”.
S druge strane, Trampova administracija, čini se, spremna je da podstakne svako rješenje koje bi mogla proglasiti spoljnopolitičkom pobjedom, uoči predsjedničkih izbora u novembru.
Sastanak specijalnog izaslanika predsjednika SAD za dijalog Ričarda Grenela sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i kosovskim predsjednikom Hašimom Tačijem je možda za sada otkazan, ali činjenica da je takav sastanak bio zakazan trebalo bi da poslužiti za buđenje Brisela, navodi se u tekstu.
U protekloj deceniji, dodaje se, EU je bila toliko zaokupljena svojim brojnim krizama da nije bilo puno prostora da se pozabavi Balkanom.
Preporučeno
To povlačenje oslabio je uticaj Evrope u regionu, piše “Forin polisi”.













