Video
I dok protesti u svakoj regiji svijeta ukazuju na rasprostranjenu potrebu ljudi za boljom vladavinom, oni tek treba da preokrenu trend pada sloboda, zaključak je ovogodišnjeg izvještaja Freedom House 2020, posljednjeg izdanja izvještaja ‘Sloboda u svijetu 2020.’ o političkim pravima i građanskim slobodama u 210. zemalja i teritorija širom svijeta.
“Izvještaj jasno pokazuje da je, ponovo, demokratija u padu. Politička i građanska prava su ugrožena, kako u slobodnim društvima tako i u ugnjetavačkim. Moguće je preokrenuti ovaj trend, ali za to će biti potrebni zajednički napori vlada, pritisak ljudi i partnerstvo poslovne zajednice”, kaže direktor Freedom House Mike Abramowitz.
Postotak slobodnih zemalja pao je u zadnjih deset godina za tri posto dok je postotak zemalja označenih kao djelimično slobodne ili neslobodne porastao za dva, odnosno jedan posto.
Porast negativnih trendova
Od 195 zemalja na svijetu, 83 zemlje označene su kao slobodne, 63 zemlje djelimično slobodne te za 49 zemalja i teritorija širom svijeta Freedom House zaključuje da nisu slobodne. Među najgorima se nalaze Sirija, Južni Sudan, Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Libija i druge.
Zemlje Zapadnog Balkana i dalje se nalaze na listi onih sa djelimičnom slobodom. Jedino je Hrvatska okarakterisana kao slobodna zemlja.
Jaz između nazadovanja i uspjeha povećao se u odnosu na 2018. godinu uslijed pogoršanju političkih prava i građanskih sloboda koje su iskusili pojedinci u 64 zemlje, dok su, sa druge strane, u 37 zemalja, zabilježeni pomaci. Ovi negativni trendovi identifikovani su u svim tipovima režima, navodi se u Freedom House izvještaju.
Ugrožena manjinska prava
Države koje su tokom 2019. godine doživjele korak nazad premašuju broj onih koje su doživjele uspjehe. Pored toga, zabilježena je globalna erozija okretanja prema pluralizmu širom svijeta. Etničke, vjerske i druge manjinske grupe snosile su teret državnog zlostavljanja kako u demokratskim tako i u autoritarnim državama.
Dva najveća primjera kršenja manjinskih prava identifikovana su u Kini, gdje je zabilježena višegodišnja kampanja režima protiv ujgurske manjine te u Indiji koja je zabilježila najveći pad među demokratskim zemljama.
Indija je dugo posmatrana kao potencijalna protuteža Kini, ali alarmantna odstupanja, piše Freedom House, aktuelne indijske vlade od demokratskih normi zamagljuju razliku između Pekinga i New Delhija.
Ukidanje autonomnog statusa Jammua i Kašmira, diskriminatorni zakon o državljanstvu, agresivne taktike suzbijanja protesta, dio su nacionalističkih politika indijskog premijera Narendre Modija.
Novi zakon o državljanstvu prijeti sekularizmu u Indiji
Kao rezultat svega toga, indijski Kašmir, koji se posebno procjenjuje u izvještaju Freedom House doživio je jedan od pet najvećih padova tokom samo jedne godine, a teritorijalni status zemlje od djelimično slobodne srušen je na poziciju neslobodne zemlje.
Ugroženi su i demokratski procesi u Sjedinjenim Državama, navodi se u Freedom House izvještaju. Dok je tokom prethodne godine, pozicija SAD-a na listi ostala ista, u zadnjih deset godina status Sjedinjenih Država pao je za osam bodova.
Zabrinjavajući znakovi tokom prošle godine uključivali su izmjenu pravila kojima su oslabljena prava tražitelja azila, novi dokazi o uplitanju u izborni sistem kao i sukobi Kongresa i izvršne vlasti.
Prkos kongresnim vlastima nalazio se u središtu procesa opoziva američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je naredio sadašnjim i bivšim zvaničnicima da se ne odazovu pozivima Kongresa na svjedočenje u slučaju njegovog navodnog pokušaja da izvrši politički pritisak na Ukrajinu. U isto vrijeme, američka administracija slala je kontradiktorne poruke o pogoršanju demokratskih institucija i poštovanja ljudskih prava.
Senat oslobodio Trampa optužbi
“Indija i Sjedinjene Države su najveće i možda najuticajnije demokratije na svijetu i njihovo odstupanje od ideja liberalne demokratije šalje pogrešnu poruku”, rekao je Mike Abramowitz, predsjednik Freedom House.
“Ako velike demokratske sile ne osiguraju jake primjere i konstruktivno vodstvo, biće nemoguće preokrenuti globalne trendove koji prijete slobodi svih društava”.
Najveće izmjene prema Freedom House mjerenju zabilježile su zemlje u Africi. Sudan, Madagaskar i Etiopija zabilježile su pomake ka reformama i demokratskoj vladavini, dok su Benin, Mozambik i Tanzanija doživjele problematične izbore i represiju države.
Najveći pad u slobodama zabilježen je u Turskoj, Venecueli, Mađarskoj, Azerbejdžanu, Jemenu, Srbiji sa dvanaest bodova, Ukrajini, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i drugim zemljama.
Uznemiravanja i zastrašivanja u Srbiji i Crnoj Gori
Principi liberalne demokratije u Evropi, tradicionalno, dijelu svijeta koji obično ima najbolje rezultate mjerenja sloboda prema Freedom House, nalazi se pod ozbiljnim pritiskom zadnjih par godina.
Populistički lideri i stranke u Evropi nastavili su sa napadima na nezavisne institucije tokom prošle godine. U Češkoj je smjena ministra pravde i zabrinutost da premijer Andrej Babiš pokušava blokirati krivične prijave zbog navodne zloupotrebe fondova Evropske unije dovela do najvećih protesta u ovoj zemlji još od 1989. godine. Stranke krajnje desnice ostvarile su izborne dobitke u Estoniji.
U Crnoj Gori i Srbiji, novinari, opozicioni političar kao i drugi za koje se smatra da predstavljaju neprijatelje vlasti suočeni su sa stalnim uznemiravanjima, zastrašivanjima, čak i nasiljem. Javna frustracija ukorijenjenim vladajućim strankama prerasla je u velike proteste u obje zemlje ali, kako piše Freedom House, oni nisu uspjeli donijeti neke značajne promjene.
Sjeverna Makedonija održala je predsjedničke izbore koji su pomogli popravak antidemokratske ostavštine bivšeg premijera Nikole Gruevskog. Izbori na Kosovu doveli su do ulaska Samoopredjeljenja u vladu gdje imaju priliku da se bore protiv korupcije.
Jedan od najupečatljivijih zabilježenih primjera ugnjetavanja tokom prošle godine jeste odnos Kine prema muslimanskoj manjini Ujgura.
Preporučeno
Masovna kršenja osnovnih sloboda miliona Ujgura i drugih muslimanskih manjina u tom dijelu svijeta, koja su prvi put zabilježena 2017. godine nastavila su se i tokom prethodne godine, sa stotinama hiljada ljudi osuđenih na zatvorske kazne ili pritvore, prisilan rad, zatvaranja muslimanske djece u državne internate. Peking je prošlog decembra tvrdio da su ukinuli masovne pritvore, ali dokazi iz vladinih dokumenata kao i svjedočenja članova porodica žrtava govore suprotno.
