Video
Sporazum Beograda i Prištine mogao bi da donese prosperitet i evropske integracije, sa druge strane – mogao bi i da donese nove sukobe u regionu, piše Gardijan.
Preporučeno
Britanski Gardijan u tekstu pod naslovom “Može li razmjena teritorija između Srbije i Kosova da dovede do sukoba“ navodi da kritičari potencijalnog “razgraničenja po etničkoj liniji“ smatraju da bi to moglo da bude opasno.
“To bi mogao da bude sporazum koji bi Balkanu donio trajno rješenje, prosperitet i evropske intergacije, ili bi mogao da uroni region u obnovljeni konflikt“, navodi Gardijan.
Kako se navodi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sprema se da posjeti Kosovo narednog mjeseca, dok se pominju ideje o razmjeni teritorija po etničkoj liniji.
Vučić i kosovski predsjednik Hašim Tači nastaviće takođe i dijalog, pod monitoringom EU u Briselu, a koji bi trebalo i konačno da donesu trajni sporazum između Beograda i Prištine i otvoren put za članstvo u EU za obje strane.
“Međutim, sve je veća zabrinutost kada se govori o podjeli Kosova. Kritičari navode da bi to moglo da otvori ’Pandorinu kutiju’ na Balkanu sa potencijalnim potresima u etnički mješovitoj Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Čak i u Albaniji, koja se graniči sa Kosovom, mnoge podjela uznemirava, a premijera Edija Ramu optužuju za ’nekarakterističnu tišinu’“, navodi Gardijan.
Dodaje se da će Vučić svoju posjetu Kosovu najavljenu za 9. septembar iskoristiti da izloži “smjernice i pravce državne politike prema Kosovu”. Ranije ovog mjeseca, rekao je da se zalaže za razgraničenje po etničkoj liniji, što bi značilo da sjever Kosova, u kom je većinsko srpsko stanovništvo, bude integrisano u Srbiju, dodaje Gardijan.
Šef kabineta kosovskog predsjednika Bekim Čolaku rekao je da sporazum mora da bude konačan i istorijski kako bi se spor između Beograda i Prištine riješio za sva vremena.
“Obje strane, uključujući i međunarodnu zajednicu, pažljivo razmišljaju, razmišljaju kreativno, pokušavaju da nađu rješenje prihvatljivo za obje strane. Ciljevi Kosova su jasni: ne – podjeli po etničkoj liniji, da – mirnom regulisanju granica i uzajamnom priznanju”, rekao je Čolaku.
Gardijan prenosi i pojedine navode da bi Preševska dolina mogla da bude “razmijenjena”. Većinu stanovnika Kosova čine etnički Albanci.
“Kosovo se borilo u krvavom ratu za nezavisnost od Srbije 1998. i 1999., proglasilo je nezavisnost 2008. godine, ali Beograd i dalje na Kosovo gleda kao na svoju pokrajinu. Rusija je blokirala prijem Kosova u UN, a pet članica EU ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu. Izvori iz srpske vlade navode da se raspoloženje međunarodne zajednice o potencijalnoj podjeli Kosova mijenja, uprkos protivljenju njemačke kancelarke Angele Merkel. Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić sastao se u julu sa zetom Donalda Trampa Džeradom Kušnerom i diskutovali su o podjeli”, navodi Gardijan.
“Razgovaraju, različite opcije su na stolu. Američka pozicija se mijenja od potpunog protivljenja podjeli do toga da je voljna da diskutuje o toj opciji. Francuska je takođe prilično pozitivnog stava o tome. Njemačka nije”, navodi izvor iz vlade, prenosi Gardijan.
I u kosovskoj vladi navode da se “neki u međunarodnoj zajednici sve više otvaraju prema toj opciji”.
Obje strane, kako se navodi, svjesne su da konačan dogovor i dalje ostaje ozbiljan izazov. Gardijan navodi da Beograd ne otrkiva “taktike pregovaranja”.
“Imaćemo u unutrašnjosti dosta problema. Niko nije spreman da razmišlja o rješenju, od SPC do opozicije”, navodi taj izvor za Gardijan.
Kritičari navode da bi ponovno crtanje granica po etničkoj liniji bilo opasno za ostatak Balkana nakon krvavih sukoba zbog kojih je uslijedio raspad Jugoslavije.
“Zlokoban plan o podjeli Kosova vratiće nas nazad u horor iz devedesetih. Ideja o etnički čistim teritorijama postaće model koji će stvoriti domino efekat širom Evrope i učvrstiti radikalne ideologije”, rekao je iguman manastira Visoki Dečani Sava Janjić.
Čolaku navodi da međusobno prihvatljivo rješenje “neće destabilizovati region i da ne može da dovede do domino efekta”. Međutim, bilo kakva teritorijalna nagodba biće pažljivo razmatrana u Bosni i Hercegovini, gdje Republika Srpska prijeti otcepljenjem, a i u Makedoniji, gdje četvrtinu stanovništva čine etnički Albanci, koncentrisani na zapadu i sjeveru zemlje.
“Podjela Kosova mogla bi da otvori Pandorinu kutiju na Balkanu. To je savršena formula za novu katastrofu na zapadnom Balkanu. Krhka državnost Bosne i Hercegovine može da ispari pred našim očima, šireći novu spiralu nacionalizma. To bi moglo da ohrabri albanske ekstremiste da traže isto rješenje u Makedoniji”, navodi neimenovani bivši visoki zvaničnik Bosne i Hercegovine.
Uprkos dalekoj perspekitivi članstva u EU za većinu zemalja regiona, ministar spoljnih poslova Makedonije Nikola Dimitrov rekao je Gardijanu da jedina “održiva vizija stabilnog Balkana je ona u kojoj granice nisu bitne – region prijateljskih zemalja koje su članice EU”.
Kako Gardijan piše, bilo kakva podjela bila bi nepopularna i na Kosovu, gdje slabi Tačijeva moć.
“Predsjednik je bio politički lider OVK, ali njegova popularnost sve više opada i suočava se sa potencijalnom prijetnjom novoosnovanog specijalnog suda za navodne zločine koje je počinila OVK”, dodaje Gardijan.
