Gligorov: Srbija je zemlja sa najsporijim privrednim rastom na Balkanu

Srbija je, poslije Hrvatske i Grčke u posljednjih desetak godina zemlja sa najsporijim privrednim rastom na Balkanu, a najvjerovatnije i u Evropi, ocijenio je saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov.

On je u intervjuu Beti rekao da je ta pozicija Srbije “jednim dijelom posljedica korekcije kursa i realnih dohodaka poslije 2008. godine, a potom i fiskalne konsolidacije, kakva je sprovedena poslije 2015. godine”.

“I jedno i drugo je moglo bolje, tako da se može oijceniti da su srpske privredne vlasti u posljednjih desetak godina uglavnom veoma rđavo upravljale privredom”, rekao je Gligorov.

Dodao je da je “Hrvatska još gore upravljala privredom, a da Grčka, vjerovatno nije imala mnogo bolji izbor od onoga koji je napravila, dok su svi drugi bili bolji”.

Gligorov je ocijenio da je Srbija po nivou privredne aktivnosti po glavi stanovnika gora od većine susjednih država, “što je nevjerovatno rđav rezultat”.

Najveća greška fiskalne konsolidacije, prema njegovim riječima, bila je smanjenje plata i penzija, čime je podstaknuta emigracija, kao i subvencionisanje državnih preduzeća i investitora.

“Umjesto toga trebalo je da se sprovedu reforme državnog sektora i privrednih ustanova i obezbijedi vladavina prava”, rekao je on.

Istakao je da je vladavina prava važnija od subvencija za sve “ambicioznije investitore”.

Na pitanje kako ocjenjuje budžet Srbije za 2019. godinu, da li je razvojni ili vojni, Gligorov je rekao da su se “već čule primjedbe u javnosti zbog povećanja vojnih izdataka, a ne i javnih ulaganja”.

“Nije ni izvjesno da država umije da potroši više, recimo na izgradnju infrastrukture, jer je i do sada kasnila realizacija gotovo svih projekata, a da se o kvalitetu i ne govori”, rekao je Gligorov.

Komentarišući povećanje izdataka za kupovinu vojne opreme Gligorov je rekao da “je to nešto što država zna da uradi efikasno”.

“Mogla je da kupi i opremu za obrazovanje ili za nauku ili za neku drugu javnu namjenu, no čini se da se vjeruje da će kupovina oružja biti popularna u javnosti”, rekao je Gligorov.

Istakao je da je pitanje “koje je kod toga najvažnije, zašto se jača vojska?”

“Vojska je sredstvo, bolje opremljena vojska je bolje sredstvo, a šta je cilj, da se zemlja brani, od koga tačno? Da se prijetnjama od drugih dobiju ustupci? Koji tačno? Ukoliko nema odgovora na pitanje o cilju, a nema, riječ je o bačenim parama”, ocijenio je Gligorov.

Na pitanje da li su predviđene kapitalne investicije u budžetu dovoljne i usmjerene u prave i neophodne projekte on je rekao da “nisu dovoljne, imajući u vidu razvojne potrebe”.

“Nije mi, doduše, poznato da postoji studija razvojnih potreba zemlje i privrede, tako da je teško ocijeniti da li su projekti valjano odabrani”, rekao je Gligorov.

Ako se posmatra iz ugla razvoja, infrastruktura i energija su, prema njegovim riječima, “svakako važni, ali je ulaganje u obrazovanje i znanje daleko najvažnije jer srpska privreda ne može da konkuriše neobrazovanom i jeftinom radnom snagom, pošto toga ima u svijetu veoma mnogo”.

Na pitanje kako ocjenjuje visinu povećanja plata i penzija Gligorov je rekao da povišice nisu pretjerano velike, ali da uz fiksni kurs utiču na spoljnotrgovinski deficit i na inostrani dug.

“Problem bi mogao da bude rast realnog kursa, taj problem je karakterističan za srpsku privredu već više decenija, tako da će eventualni negativan efekat povećanja plata i penzija zavisiti od monetarne i politike kursa”, rekao je Gligorov.