Veze između sila krenule su silaznom putanjom nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, nakon čega su slijedila navodna planiranja atentata u Evropi, tvrdnje o uplitanju u izbore i trovanje i zatvaranje kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog.
Gorbačov, posljednji čelnik Sovjetskog Saveza i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1990. godine, rekao je da se može naći zajednički jezik iako su odnosi na najnižoj tački od Hladnog rata.
„Ne treba se bojati pregovora“, rekao je Gorbačov ruskoj novinskoj agenciji Interfax. „Samo pregovori, samo sastanci na svim nivoima – posebno na najvišem – mogu donijeti pozitivne rezultate. Ja vjerujem u to.“
„Moramo shvatiti da smo svi Evropljani… to znači da moramo pregovarati“, dodao je.
U intervjuu za Interfax, Gorbačov koji će proslaviti 90. rođendan u utorak, takođe je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog američkog kolegu po dužnosti Džoa Bajdena da održe sastanak oči u oči i nove pregovore o nuklearnom razoružanju.
„Danas je glavno spriječiti nuklearni rat“, istakao je Gorbačov. „Kako bi postigli napredak, potrebno je da otvoreno pristupimo jedni drugima.“
Rekao je da je njegovo iskustvo s američkim predsjednikom Ronaldom Reganom osamdesetih godina pokazalo da čelnici dvije glavne nuklearne sile mogu puno postići u pitanjima globalne sigurnosti ako to žele.
Vašington i Moskva potpisali su nekoliko sporazuma o razoružanju u vrijeme dok je Gorbačov bio na vlasti.
Bajdenov prethodnik, Donald Tramp, povukao je SAD iz većine sporazuma.
Vašington i Moskva dogovorili su se krajem januara, nakon što je Bajden preuzeo dužnost, da će produžiti posljednji veliki sporazum o nuklearnom razoružanju, poznat pod nazivom Novi START, na pet godina.
Preporučeno
Rusija i SAD zajedno posjeduju oko 90 posto svjetskog nuklearnog oružja.
Video