Video
Kada i kako će granice ponovo biti otvorene za putnički saobraćaj, trenutno niko ne može sa sigurnošću da kaže, smatra parlamentarni državni sekretar Tomas Barajs, koji je u njemačkom Mnistarstvu privrede zadužen za turizam.
“Malo je vjerovatno da će nemački turisti na ljeto putovati u Španiju ili Grčku. Izglednije je da će Njemci ove godine ostati u svojoj zemlji ili u svom regionu. I tu ima lijepih destinacija”, rekao je Barajs.
Ekonomska situacija u turističkoj industrijđene kompanije koje organizuju krstarenja, kojima bi obim posla mogao da oslabi i do 90 odsto, procjenjuje Evropska komisija u Briselu.
Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, nakon video-konferencije sa koleginicama i kolegama, najavio je da će se veoma oprezno pristupiti otvaranju granica unutar EU, kao i njenih spoljnih granica.
“Svi smo složni da prije svega moramo da spriječimo nove talase infekcija”. Konkretne vremenske planove nije naveo.
U Evropskoj uniji 10 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ostvaruje turistička industrija. U pojedinim zemljama, poput Grkče ili Malte, udio te industrsije u BDP-u iznosi 20 do 25 procenata.
Prema podacima Evropske komisije, Španija od turizma godišnje zaradi oko 145 milijardi eura, njemački hoteli i turističke agencije oko 240 milijardi eura. Na “izvornom tržištu” Njemačke, odakle dolazi veliki broj turista, šteta je čak i veća nego na klasičnim “ciljnim tržištima”, poput Španije ili Italije.
Gari Kapeli, ministar turizma Hrvatske, zemlje koja trenutno predsjedava EU, izrazio je očekivanje da će sjeverni Evropljani tokom ljetnje sezone i pored pandemije putovati na jug, što bi bila neka vrsta evropske solidarnosti.
“Potreban nam je zajednički plan za obnovu turizma”, kazao je Kapeli. On je dodao i da je potreban zajednički zdravstveni koncept i da bi tada svim putnicima i organizatorima mogla da se izda neka vrsta “korona-zdravstvenog pasoša”.
Ministarka turizma Malte, Julija Faruđa Porteli, traži zajedničke EU-standarde kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti u hotelima, restoranima, avionima i na plažama.
“Postoje rizici, ali na njih moramo da odgovorimo”, istakla je Faruđa Porteli na ministarskom sastanku.
Ostale vlade su pritom uzdržanije i idu svojim putem. Austrija recimo svoje hotele ponovo otvara 29. maja, ali oni bi trebalo da primaju samo goste iz susjednih zemalja i, po mogućstvu, iz regiona u kojima je stopa infekcija mala. Austrijski kancelar Sebastijan Kurc predlaže da Austrijanci svoje ljetnje odmore, u ovoj vanrednoj korona-godini, provedu u svojoj zemlji.
Hotelijeri i vlasnici plaža u Italiji razvijaju neobične koncepte kako bi budućim gostima obezbijedili neophodnu distancu. Na plažama bi tako trebalo da se postave pregradne ploče od pleksiglasa, hoteli bi trebalo samo na pola da budu popunjeni, u hotelskim restoranima da se služi samo jedno jelo, a razmak između stolova da bude dva metra.
Grčka razmišlja i o nekoj vrsti turističkog koridora iz zapadne Evrope. Putnici koji imaju potvrdu da su zdravi ulazili bi u specijalne avione i dolazili u provjerena turistička odmarališta u kojima nema korone, opisao je koncept grčki ministar turizma Karis Teokaris.
U Belgiji se razmišlja o ulaznicama za plaže. Neki drugi ministri turizma predlažu odmore u unutrašnjosti zemlje, kako bi se hoteli i plaže rasteretili.
Međutim, još uvijek se ne zna kada će nadležni ministri unutrašnjih poslova EU predstaviti usaglašen plan o otvaranju granica za turiste. Službenici u Evropskoj komisiji, koji bi trebalo da izrade smjernice za turistički saobraćaj, su uzdržani. Najprije bi svaka zemlja trebalo da ukine uvedena ograničenja, onda bi putovanja u susjedne regione bila moguća. Nakon toga bi bila moguća putovanja u susjedne zemlje, a tek onda i unutarevropski vazdušni saobraćaj.
Potpuno je nejasno kada će opet biti moguća turistička putovanja u Aziju, SAD i druge djelove svijeta.
A na kraju onda dolaze turisti koji bi sve to trebalo da dožive kao opuštanje i odmor. Pitanje je da li će oni uopšte biti spremni za odmor na plaži iza pleksiglasa, bez žurki u barovima, sporta ili razgledanja znamenitosti u grupama. Marija Frontera, predsjednica udruženja hotelijera Fehm sa španskog ostrva Majorka, smatra da je sada prije svega važno dati turistima osjećaj sigurnosti.
“Ne radi se o tome da se što prije postigne situacija kakva je bila prije krize, već da se ostvari potrebna bezbjednost. Moramo turistima da vratimo povjerenje i ne smijemo da dozvolimo nikakve greške. Destinacije koje će prve imati situaciju pod kontrolom će biti u prednosti kada jednoga dana sve ponove krene”, izjavila je Marija Frontera za lokalni Majorka magazin.
Svetska turistička organizacija – agencija Ujedinjenih nacija, procjenjuje da 96 odsto svih turističkih destinacija u svijetu, za vreme korona-pandemije, neće biti dostupno. Generalni sekretar te organizacije, Zurab Polikašivli, koji je prisustvao sastanku ministara EU, poziva da se što prije ukinu ograničenja.
“Ova kriza nam je pokazala snagu prekogranične solidarnosti. Ali samo lijepe reči neće spasiti milione radnih mjesta ljudima koji su radili u turističkom sektoru”, ističe Polikašivli i traži veću pomoć za obnovu.
Preporučeno
“Zahtijevamo da se pomogne turizmu, kako bi on mogao da bude lider u obnovi privrede”, rekao je on.
