“Mnogo je faktora doprinijelo ovome, ali ograničenja brzine su jedni od najvažnijih“, rekao je Roni Utriainen , saobraćajni inženjer u gradskom Odjeljenju za urbanu okolinu.
Više od polovine ulica Helsinkija sada ima ograničenje brzine od 30 km/h. Prije pedeset godina, taj udio je imao ograničenje od 50 km/h. Ranije ovog ljeta, Helsinki je odlučio smanjiti ograničenja brzine u blizini škola na 30 km/h, a ta mjera bi trebala stupiti na snagu s početkom školske godine.Dizajn ulica je takođe odigrao ključnu ulogu. Pješačka i biciklistička infrastruktura je značajno unaprijeđena posljednjih godina. Osim toga, saradnja sa saobraćajnom policijom je intenzivirana i uvedeno je više saobraćajnih kamera i automatizovanih sistema za kontrolu saobraćaja.
“Javni prijevoz u Helsinkiju je odličan, što smanjuje korištenje automobila, a s tim i broj ozbiljnih nesreća”, primijetio je Utriainen.
Tehnologija vozila se takođe poboljšala, čineći i automobile i druge opcije ličnog prevoza sigurnijim nego ikad.
U protekloj godini u Helsinkiju se dogodilo 277 saobraćajnih nesreća s povredama što je u oštroj suprotnosti s gotovo 1.000 nesreća s povredama koje su se godišnje bilježile krajem 1980-ih, kada je broj smrtnih slučajeva u saobraćaju u gradu obično dostizao 30 godišnje.
Trenutna strategija sigurnosti saobraćaja u Helsinkiju, koja obuhvata period 2022–2026, bliži se kraju. Fokusirana je na poboljšanje sigurnosti djece, mladih, pješaka i biciklista sigurnijim pješačkim prelazima i pametnijim dizajnom raskrsnica.
Veliki dio planiranja bio je zasnovan na podacima, što je omogućeno poboljšanim alatima za praćenje saobraćaja.
Utriainen je poboljšanje pripisao decenijama kontinuiranog truda.
“Smjer je pozitivan već godinama”, rekao je, ističući da ni 2019. godine nijedan pješak nije poginuo u saobraćaju u Helsinkiju.
Saobraćajno obrazovanje se također poboljšalo, ali zasluge pripadaju svima na cesti – vozačima, biciklistima i pješacima podjednako.
Jedan noviji izazov bila je široko rasprostranjena upotreba električnih skutera.
“Postali su popularni prije otprilike pet godina, pomalo neočekivano. Ali od tada je uvedeno mnogo rješenja”, rekao je Utriainen.
Dugoročni cilj EU je nula smrtnih slučajeva u saobraćaju do 2050. godine – politika nazvana “Vizija nula”.
Preporučeno
“Za nas je više bitno kako cilj vodi naše svakodnevne postupke. Cilj nam je procijeniti sve naše odluke na osnovu njihovog dugoročnog utjecaja”, zaključio je.
Video