U Parizu su hiljade prošetale označenom protestnom rutom, a neki demonstranti su sa upaljenim bakljama krenuli ka zgradi Ustavnog savjeta, koji sutra treba da odluči da li će poništiti djelove ili cijeli zakon o penzionom sistemu. Taj zakon je vlada usvojila 20. marta, iskoristivši ustavno pravo da zaobiđe glasanje u parlamentu.

Demonstranti koji su krenuli ka Ustavnom savjetu naišli su na veliki broj policijaca ispred zgrade, gdje su drugi učesnici protesta nekoliko sati ranije bacili kese pune smeća.

Na protestu u Parizu došlo je do sukoba demonstranata i policajaca koji su bacali suzavac.

Policija je navela da su bezbjednosne snage intervenisale u Parizu kako bi spriječile vandale da opljačkaju radnju, i uhapsile 15 ljudi.

Među demonstrante se, prema navodima policije, ubacilo i nekoliko stotina „radikalnih elemenata“, kao i na prethodnim protestima.

Iako protesti i štrajkovi radnika često dovode do poremećaja u javnom prevozu u Parizu, metro je danas uglavnom radio bez problema.

Hiljade su danas izašle i na ulice Tuluza, Marseja i drugih gradova. Tenzije su porasle na protestima u Bretanji, posebno u Nantu i Renu, gdje je zapaljen automobil.

U Francuskoj su uz proteste najavljeni i novi štrajkovi, između ostalog, i sakupljača smeća. Zbog njihovog prethodnog štrajka, prošlog mjeseca, ulice Pariza su danima bile pune đubreta.

Više od 100 radnika željeznice prošlo je tokom današnjeg protesta pariskom ulicom sa prodavnicama luksuzne robe, i upalo u kancelarije brenda LVMH.

Ljevičarski sindikat CGT, okosnica protestnog pokreta koji se protivi Makronovom planu da poveća starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, najavio je danas da će mobilizacija građana biti nastavljena „u ovom ili onom obliku“ dok sporni zakon ne bude povučen.

Makron je prvobitno odbio zahtjev da se sastane sa predstavnicima sindikata, ali je juče, tokom posjete Holandiji, predložio „razmjenu“ radi razgovora o daljim koracima poslije odluke Ustavnog savjeta. Za sada nije bilo zvaničnog odgovora na njegovu ponudu.

Sindikati su se nadali da će na ulice danas izaći veliki broj građana, radi jačeg pritiska na vladu i članove Ustavnog savjeta.

Istraživanja javnog mnjenja kontinuirano pokazuju da se većina Francuza protivi reformi penzionog sistema, koja, uz povećanje minimalne starosne granice za odlazak u penziju, predviđa i da su 43 godine radnog staža neophodne za dobijanje pune penzije.

Vlada tvrdi da je reforma neophodna kako bi penzioni sistem ostao solventan, budući da je francusko stanovništvo u prosjeku sve starije i da se očekivani životni vijek produžava.