Drugi svjetski rat je ostavio nesagledive posljedice, ali i vječito pitanje da li je i kako mogao biti spriječen. Odgovor valja potražiti u daljoj prošlosti, pred sam kraj devetnaestog vijeka, kada je objavljen naučno-fantastični roman Žila Verna „Grad čelika“ (preveden i kao „Pet stotina miliona Begeninih“).

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

Vozilo CEDIS-a završilo u svoj kanal

Preminula Sejda Bešlić, osam mjeseci nakon smrti supruga Halida

JANOVIĆ ZA STANDARD: Dajem podršku dijalogu, političare na razgovor ne bi smjeli da podsjećaju međunarodni faktori

Ova naizgled nevjerovatna priča o futurističkoj naseobini Štalštatu ne bi bila ništa više od bujne mašte pripovjedača da se pola vijeka kasnije na čelu najveće vojne sile nije našao Adolf Hitler, koji je bio ovaploćenje glavnog junaka ovog romana. Vernov književni lik je na prvi pogled građen na stereotipima – hladni Njemac koji jede isključivo kobasice sa kisjelim kupusom, pije pivo i mrzi sve koji nisu Njemci. Zapravo, ne samo da ih mrzi, on želi da ih izbriše sa lica zemlje. Pola vijeka kasnije na čelo Njemačke došao je upravo takav čovjek, dajući legitimitet tvrdnji da je Žil Vern gledao u budućnost.

Radnja romana „Grad čelika“ odvija se u Americi, na neutralnoj teritoriji, gdje imućni nasljednici velikog novca, jedan Njemac i jedan Francuz, grade svaki svoje idealno naselje – dr Sarazen Francusku Varoš, utopiju u kojoj svi stanovnici žive zdravo i zadovoljno, a dr Šulce tzv. Grad čelika – futurističku grad-fabriku u kojoj razvija moćno oružje za uništenje suparnika.

Pola vijeka po objavljivanju ovog romana, javnost je sa zaprepašćenjem otkrila da je doktor Šulce zapravo prototip Hitlera: despotski vladar koji doživljava napade histerije, nadahnut je mržnjom i idejom potpunog uništenja svih drugih rasa od strane Germana i posvećen razvoju najnovijeg naoružanja koje će ga dovesti do ispunjenja tog mračnog cilja. Njegov životni projekat bio je da uništi Francusku Varoš, sinonim za slobodu i demokratiju, baš kako su sebe decenijama kasnije doživljavali Saveznici.

U oktobru 1942. u jednom američkom listu objavljen je članak “Žil Vern je predvidio Hitlerov uspon i pad“. Autor teksta, izvesni Tilinger, zapazio je zapanjujuću sličnost dr Šulcea sa Hitlerom, koji je u tom momentu još bio u punoj snazi. Analiza sličnosti između realnog i fiktivnog junaka završava se nadom da će i Hitler skončati kao Šulce, a upravo to se tri godine kasnije i dogodilo. Krah suludih planova oba negativca doveo ih je obojicu do autodestrukcije, pa su skončala na gotovo isti način – u potpunoj izolaciji, zatvoreni i napušteni od svih.

Ovo rano predskazanje Drugog svjetskog rata napisano je tik po završetku francusko-pruskih vojnih sukoba. U tom momentu Vern je bio optuživan za pristrasno i stereotipno građenje likova Njemaca, za neubjedljivu motivaciju glavnog zlikovca kome je jedini motiv za uništenje Francuske Varoši bila inferiornost latinske rase u odnosu na germansku. Decenijama kasnije okolnosti su se znatno promijenile, te je tako isti roman, koji je nekad smatran neuvjerljivom fantazijom, tridesetih godina bio zabranjen u Njemačkoj, a nakon rata je doživeo veliku popularnost među Jevrejima.

Žil Vern nas je još jednom zadivio svojim predviđanjem budućnosti. Pored podmornice, helikoptera, leta na Mjesec, televizije, satelita i brojnih drugih futurističkih pronalazaka, uspio je da predvidi i opiše uspon i pad čovjeka koji je svet zavio u crno. Za razliku od dr Šulcea, Hitleru je to, nažalost, pošlo za rukom.