Video
U Pravobranilaštvu za ravnopravnost polova kažu da iz statističkih podataka MUP-a za 2022. godinu proizlazi da su žene te koje po pravilu pružaju seksualne usluge i žrtve su krivičnog progona pa je očigledna rodna dimenzija prostitucije. Pravobraniteljka Višnja Ljubičić zalaže se za švedski model kriminalizacije kupaca usluga i dekriminalizaciju osoba koje pružaju seksualne usluge.
”Prema podacima MUP-a, broj evidentiranih prekršaja odavanja prostituciji u posljednjih pet godina je gotovo neznatan, a samo mali broj država članica EU kažnjava osobe koje se bave prostitucijom. Hrvatska je trenutno, uz Rumuniju, jedina država članica EU koja sankcioniše osobe u prostituciji”, ističe Ljubičić.
U izvještaju Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Evropskog parlamenta ističe se da je nakon uvođenja nordijskog modela u Švedskoj došlo do znatne pozitivne promjene stanovišta dječaka i muškaraca, pa se žene u prostituciji manje smatraju objektima za zadovoljavanje požude muškaraca.
Kriminalizacija prostitutki nije rješenje
U obrazloženju tog izvještaja navodi se da kriminalizacija osoba u prostituciji ne može biti rješenje i da ona samo dovodi do nedostatka pravne sigurnosti, uz stalnu opasnost od policijskog i sudskog progona.
U Hrvatskoj se kažnjava osoba koja se odaje prostituciji osim ako je žrtva kkrivičnog djela trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorišćavanja. Prekršaj se kažnjava s 20 do 100 eura ili do 30 dana zatvora. Ako je riječ o prostituciji pod prisilom, onda je to krivično djelo, a ne prekršaj.
Institut društvenih nauka Ivo Pilar u sklopu projekta „Regulacija prostitucije u Hrvatskoj“ analizirao je stavove stručnjaka, među kojima prevladava stav da je bavljenje prostitucijom prvenstveno rezultat loših životnih uslova poput siromaštva, loših porodičnih okolnosti i zavisnosti, a ne racionalan način zarađivanja.
Preporučeno
Mišljenja sagovornika o tome koji bi model bio najbolji bila su podijeljena – institucije koje se bave rodnom ravnopravnošću zalažu se za kriminalizaciju klijenata, dok se udruženja koje rade na programima smanjenja štete zalažu za dekriminalizaciju, piše Večernji list.
