Video
Nova strategija za proširenje EU na države zapadnog Balkana, uslovljavanje budućeg članstva prethodnim rješenjem bilateralnih graničnih pitanja, kao i izjave koje je tim povodom u Evropskom parlamentu dao predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker, izazivaju različite ocjene u Sloveniji.
Preporučeno
Iako je Ministarstvo vanjskih poslova načelno pozdravilo dokument, pojavile su se i kritike na račun Junkerovog upozorenja da se ubuduće neće dopuštati ulazak država sa međusobnim otvorenmim graničnim pitanjima, da se u neriješenom arbitražnom sporu Ljubljane i Zagreba radi o bilateralnom, ali i evropskom pitanju koje treba što prije zatvoriti, porenosi agencija Hina.
Nova strategija Komisije i upozorenja da neće biti članstva prije rješenja svih otvorenih graničnih pitanja ne odnosi se na Sloveniju koja nema problema sa poštovanjem vladavine prava, sudskih odluka i arbitražnih rješenja nego na Hrvatsku, naveo je u razgovoru za portal Siol.net Borut Šuklje, analitičar i konsultant, bivši diplomat i ambasador Slovenije u Srbiji.
“Mi priznajemo evropsko međunarodno pravo i to više nije naš problem, nego poruka Hrvatskoj koja sada mora da riješi svoje granične obaveze sa susjednim državama”, naveo je Šuklje i dodao da u tom smislu očekuje “velike pritiske” na hrvatsku vladu budući da je EU iz različitih razloga, od kojih geostrateški nisu najmanje važni, zainteresovani da Srbija postane članica EU.
Nešto drukčije intoniran je komentar u mariborskom listu “Večer” koji čak tvrdi da je takva strategija pogrešna jer će EU pristupom uslovljavanja da bez rješenja graničnih pitanja nijedna zemlja ne može u EU cijelu regiju može učiniti “taocem Hrvatske”.
“EU se jedva oporavila od glavobolje zbog prebrzog primanja Rumunije i Bugarske koje ni izdaleko nisu ispunjavale zadane kriterijume, a sada mnogo teže kriterijume postavlja Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, Bosni i Hercegovini i Kosovu. To u Briselu tumače kao želju da ubuduće primaju zaista dobro pripremljene države za članstvo, ali je zapravo istina da većina članica nakon što su tek izašle iz krize novo proširenje jednostavno ne želi”, navodi u komentaru Vojislav Bercko, dodavši kako je problem proširenja i traženje novog identiteta EU nakon Bregzita.
Evropska komisija je svojom strategijom pak proširenje navela kao prioritet, ali je na put do članstva postavila toliko prepreka da proširenje u dogledno vrijeme uopšte nije realno, a Junker je sve to začinio izjavom da širenja neće biti dok se ne riješe svi granični sporovi, ocijenio je Bercko i dodao da je to pristup koji bi mogao ugroziti buduće članstvo Srbije i ostalih zemalja u evropskoj čekaonici.
“Junker je bez dlake na jeziku kazao da članstva sa otvorenim graničnim pitanjima neće biti i tako slovensko-hrvatski zaplet čak aplicirao na cijeli region. Tako se cijeli Balkan može učiniti taocem službenog Zagreba. Hrvatska nema riješeno granično pitanje ni sa jednom susjednom državom osim sa Mađarskom. To znači da je u potencijalnom konfliktu sa Srbijom oko granice na Dunavu, sa Crnom Gorom zbog granice na moru i Prevlake, te sa BiH u skoro cijeloj dužini granice. Moglo bi se slikovito reći da Hrvatska sada cijeli Balkan drži “za jaja”, navodi mariborska “Večer”.
