Video
Nakon proboja nacionalista u susjednoj Švedskoj i pobjede krajnje desnice u Italiji prošle godine, Finska bi mogla postati najnovija zemlja koja se pridružila nacionalističkom talasu u Evropi.
Glasanje dolazi samo nekoliko dana uoči službenog pristupanja Finske NATO-u, što je postalo moguće nakon što je Turska u četvrtak ratifikovala kandidaturu te zemlje za članstvo.
“Ankete pokazuju da desni politički trend u Finskoj jača”, rekao je Juho Rahkonen iz istraživačkog instituta E2 za AFP.
Tradicionalno, najveća od osam vodećih stranaka u parlamentu prva dobija priliku za sastavljanje vlade, a od 1990-ih ta je stranka uvijek zahtijevala mjesto premijera.
“Cilj nam je pobijediti na ovim izborima i nastaviti naš rad za održiviju budućnost”, rekla je Marin novinarima na marginama sovg posljednjeg predizbornog nastupa u Helsinkiju.
Najnovije istraživanje koje je objavila javna televizija Yle pokazalo je da Nacionalna koalicija desnog centra ima tanko vodstvo s 19,8 posto, dok je nacionalistička euroskeptična Finska stranka na drugom mjestu s 19,5 posto.
Na trećem je mjestu Socijaldemokratska partija (SDP) koju vodi Marin, koja je s 34 godine preuzela dužnost 2019. kao najmlađi premijer na svijetu, s 18,7 posto.
Dok je Marin prema anketama najpopularnija premijerka Finske u ovom stoljeću, ona se bori da pretvori svoju popularnost u SDP-ova mjesta u parlamentu.
“Iako je izuzetno popularna, izaziva i protivljenje. Politička podjela je ojačana”, rekao je Rahkonen.
Preporučeno
Dok je neki vide kao snažnu čelnicu koja je vješto upravljala pandemijom Covid-19 i procesom članstva u NATO-u, drugi rastući javni dug u njenom mandatu i skandale oko videoisječaka njenih partijanja vide kao znake neiskustva.
